Beograd: rušenje objekata pod okriljem noći

Bahato rušenje poslovnih i privatnih objekata pod okriljem noći u dijelu Beograda poznatijem kao Savamala još uvijek je tema dana u Srbiji. Tridesetak ljudi, s potkapama na glavama i uz pomoć bagera bez registarskih tablica, porušilo je tijekom izborne noći 24. travnja 2016. više objekata u dvije ulice, uključujući tu i jedan restoran, privatne kuće i nekoliko tvrtki. Pritom je čitav taj dio grada nekoliko sati bio blokiran, slučajne prolaznike su nepoznate maskirane osobe uhićivale, oduzimale im mobilne telefone, a neki od njih su smješteni u improvizirani pritvor po obližnjim šupama.

Zavjera šutnje

Od tada praktično traje zavjera šutnje. Gradske vlasti uporno ponavljaju da ne znaju tko je i po čijem nalogu rušio te objekte, a policija i komunalna policija nemaju odgovor na pitanje zašto su odbili da nakon poziva građana obave uviđaj. Republičke vlasti i premijer Aleksandar Vučić također tvrde da ne znaju što se tamo dogodilo, navode da su to bili nelegalni objekti, a usput priču pokušavaju skrenuti na teren pozivanja na prekršaje bivših vlasti koje su, kako kaže premijer, „također pod fantomkama (potkapama, op. ur.) hapsile Slobodana Miloševića“. Poduzeće „Beograd na vodi“, koje se nalazi odmah pored porušenih objekata, također navodi da ne zna tko je vezao djelatnike osiguranja i rušio zgrade.

Zaštitnik građana Saša Janković je tim povodom objavio svoj izvještaj u kojem stoji da su građani pozivali policiju, ali da je ona odbila intervenirati i da je građane upućivala na komunalnu policiju, koja je također odbila odazvati se i pomoći građanima. Zaključak Saše Jankovića je da je „takav propust policije očigledno rezultat unaprijed pripremljenog plana i naloga koji su dani. Međutim, ni direktor policije, niti drugi policijski dužnosnici nisu znali ili nisu smjeli reći tko je takav plan organizirao“, navodi ombudsman.

Političari i policija u dosluhu

Glasna šutnja vlasti samo pokazuje da su zaključci zaštitnika građana potpuno točni, da iza svega stoji sam vrh policije, a da iza čitavog slučaja stoje neki politički nalogodavci, ističe za DW izvršni direktor Centra za sigurnosne politike Predrag Petrović. „Tu bi trebalo i tražiti odgovor na pitanje zašto ni više tjedana nakon toga mi i dalje ne znamo tko je to učinio, iako je bila riječ o velikoj operaciji u samom centru grada, u kojoj je sudjelovalo 30 maskiranih ljudi, s dva bagera, više kamiona koji su blokirali promet, i uz video nadzor koji je sve to snimio“.

„Problem ovog slučaja je što mi imamo situaciju u kojoj se smatra da kad nešto urade naši, onda to nije kazneno djelo“, kaže za DW odvjetnik i bivši koministar policije Božo Prelević. „Kad kažem naši, tu mislim na sadašnju vlast i neke njihove suradnike, jer zaista se postavlja pitanje tko bi se drznuo da usred noći na takav način nešto ruši, a da ne zna kako iza sebe ima vlast i policiju za koju zna da neće intervenirati. A odgovor se može lako pronaći, ukoliko vlast to želi, jer će tu na srušenom prostoru netko napraviti zgradu, pa će se vidjeti je li to netko iz projekta 'Beograd na vodi' ili netko blizak vlastima. Vrlo je zapravo jednostavno utvrditi tko ima koristi od tog rušenja“, naglašava Prelević.

Gradska vlast: Mi nismo odavde

Gradske vlasti i gradonačelnik Beograda se svo vrijeme ponašaju u stilu „mi nismo odavde“. Gradonačelnik Siniša Mali tvrdi da gradske vlasti nemaju nikakve veze sa spomenutim rušenjem, a na pitanje hoće li grad Beograd reagirati na kaznena djela koja su tom prilikom počinjena začuđeno se pita: koja kaznena djela?

Božo Prelević, međutim, kaže da je tom prilikom počinjen čitav niz kaznenih djela: „Najprije, sve i da su u pitanju nelegalni objekti, oni se ne mogu tako rušiti, bez ikakvog sudskog rješenja. Nakon toga, recimo, imamo kazneno djelo zloupotrebe službenog položaja, za onoga tko je eventualno naredio i poslao te maskirane radnike, zatim protupravno lišavanje slobode, vjerojatno i kazneno djelo ugrožavanja sigurnosti, jer u tim objektima je netko mogao biti u trenutku rušenja, razna kaznena djela su počinjena zatvaranjem ulice i sprječavanjem slobode prolaza, što su počinili neidentificirani ljudi. Ako je tu bilo uključeno neko oružje i ako je bilo nasilja nad nekim ljudima ili nekih tjelesnih ozljeda, to su također kaznena djela. Ono što isto tako ne znamo jest, jesu li to radili pripadnici tog poduzeća koje bi tu trebalo nešto graditi ili su to bili pripadnici nekoga klana. A kazneno djelo je i ponašanje policije i komunalne policije, jer vi ne možete ne doći na intervenciju i zvati šefa i pitati: 'Ovi opet zovu, jel da se pravimo blesavi'. U svakom slučaju, ne očekujem da će javnost dobiti zadovoljavajuće odgovore na to što se dogodilo i mislim da za to nitko neće snositi sankcije“, procjenjuje Prelević.

Sektor sigurnosti nije reformiran

Čitav ovaj slučaj pokazuje da proces reformi sektora sigurnosti uopće nije uspio, napominje Predrag Petrović. "To znači da taj sektor nije depolitiziran i dekriminaliziran i da nije razbijen taj klijentski odnos između političara i ljudi koji rade u institucijama sigurnosti, u ovom konkretnom slučaju se radi o policiji.“

„Država se ne može praviti da nije znala što se događa, jer je ombudsman ustanovio da su državni organi pozivani da reagiraju“, primjećuje Prelević. „Tu bi trebalo podsjetiti na suđenje žandarima koji su samo poštovali naređenje da nitko ne može proći tijekom Parade ponosa. Ti žandari su pilot-projekt, jer se tu vidjelo da za neke zakon ne važi, kao što zakon ne važi za ove s fantomkama. I kako vi sada možete očekivati da policajci reagiraju i štite zakon?“

„Građani u takvom sustavu i okruženju imaju dvije mogućnosti: da se učlane u neku od vladajućih stranaka ili da se isele. Jer, kada zakon ne važi za sve, te sekunde država prestaje postojati. A dodatni problem je što se mnogim građanima takav način vladanja i ponašanja očito sviđa“, upozorava Prelević. „A mislim da se ovo nikako neće svidjeti stranim investitorima, mislim da ovo neće proći monitoring Europske unije, jer ovo ne postoji u iole organiziranim zemljama, ali mislim da vlasti toga uopće nisu svjesne.“

Opasan presedan

Povjerenik za informacije od javnog značenja Rodoljub Šabić, pokušavajući vjerojatno nekako umiriti građane, izjavljuje kako je dobro što vlast još nije počela tući ljude po kućama. Međutim, Predrag Petrović smatra da to za građane nikako nije utješna poruka: „Ovo je opasan presedan koji ukazuje da se sutra može dogoditi da bilo kojem građaninu Srbije netko uleti na privatni posjed, da mu sruši kuću, zato što mu je jednostavno potrebna ta parcela ili imanje, i da za sve to nema nikakvih posljedica. A isključivi razlog za to može biti zato što je ta osoba dobro povezana s političkim i financijskim krugovima. Zato i mislim da nećemo dobiti dobre odgovore za ovaj slučaj i da će se ići na njegovo razvodnjavanje i pokušaje da se on nekako zaboravi pod pritiskom novih afera“, zaključuje Predrag Petrović.