Berlin s opreznom nadom gleda na izbore u BiH

Od samog dolaska na vlast krajem prošle godine aktualna vlada kancelara Olafa Scholza je dala do znanja da će agendu zapadnog Balkana držati visoko na listi svojih vanjskopolitičkih prioriteta.

Pojačano zanimanje za BiH

Napad Rusije na Ukrajinu početkom godine dodatno je intenzivirao ovo zanimanje. Službeni Berlin je u posljednjih desetak mjeseci utrošio dosta energije kako bi regiju i dalje održao u političkom dometu Njemačke i Europske unije. To se prije svega odnosi na najkritičnije segmente zapadno-balkanskog sklopa a to su kriza između Srbije i Kosova te Bosna i Hercegovina kao država u trajnom kriznom modusu.

Nakon dugo vremena se počelo ozbiljno govoriti o novoj ratnoj opasnosti u zemlji koja je većini u Njemačkoj simbol za najkrvavija razaranja u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Posebice u svjetlu utjecaja Rusije na Republiku Srpsku i retoriku koja uvijek iznova dopire iz Banja Luke, Berlin je pokazivao povećanu zabrinutost.

Rezolucija o BiH

I u Bundestagu se o Bosni i Hercegovini ove godine govorilo više nego obično. Početkom godine Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, je nadležnom odboru podnio izvješće u stanju u zemlji koja se, kako je tada rekao, nalazi u najgoroj krizi od završetka rata 1995.

Uslijedila su putovanja u Bosnu i Hercegovinu ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock (Zeleni) i novog izvjestitelja najvećeg zastupničkog kluba u Bundestagu, za zapadni Balkan, Adisa Ahmetovića (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD).

U travnju se Bundestag posebnom točkom dnevnog reda osvrnuo na početak rata u BiH a nekoliko mjeseci kasnije, u lipnju, donesena je, doduše nakon manjih trzavica između pripadnika vladajućih stranaka, i rezolucija Bundestaga o BiH u kojoj se, između ostalog traži proeuropski put BiH te Beograd i Zagreb upozoravaju na mogući daljnji utjecaj na događaje u Bosni i Hercegovini.

Nužno brzo formiranje vlasti

Sada, tjedan dana prije općih izbora u Bosni i Hercegovini njemački političari ponavljaju više - manje ista očekivanja glede ovog središnjeg političkog događaja u ovoj zemlji, kao što je to slučaj i s rezolucijom o BiH.

Jedan od inicijatora donošenja rezolucije, Adis Ahmetović rekao je za DW kako očekuje da će se proces s reformama nastaviti ubrzo nakon održanih izbora. "Nakon izbora prvo treba brzo sastaviti vladu. Nema vremena za gubljenje, treba se posvetiti važnim i potrebnim reformama. To uključuje i izbornu reformu", rekao je Ahmetović.

On je naglasio kako vladajuća SPD i dalje jasno stoji iza odluke Bundestaga, koja kaže da reforma izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH) mora imati za cilj prevladavanje etničkih podjela u zemlji. Stoga je, kako je nadalje rekao, između ostalog važno je da se izborna reforma odnosi na BiH kao cjelinu, a ne samo na jedan entitet.

"Potrebno je ukinuti etnički princip i uvesti sustav 'jedan čovjek, jedan glas'. To bi bio važan korak prema većoj demokraciji i demokratskoj participaciji", zaključio je Ahmetović i dodao kako se nada dobrom izbornom rezultatu za "progresivne snage koje su jasno okrenute ka Europskoj uniji i NATO-u".

"Imuna na reforme"

Ahmetovićev kolega iz vladajuće Liberalno-demokratske stranke (FDP) Thomas Hacker, ne očekuje previše od općih izbora. "Moja očekivanja od izbora u Bosni i Hercegovini 2. listopada su u međuvremenu skromna. Proteklih nekoliko godina pokazalo se jasnije nego ikad koliko je država, zahvaljujući vladajućoj klasi, postala nefunkcionalna i otporna na reforme", rekao je u razgovoru za DW Hacker, izvjestitelj FDP-a za zapadni Balkan.

On je istodobno ukazao na potrebu da se građanima omogući izlazak na birališta u što većem broju. "Bitno je da se na dan izbora ljudima ne postavljaju nikakve prepreke. Moraju biti u mogućnosti u potpunosti iskoristiti svoje pravo na slobodne i poštene izbore. Svaki utjecaj, bilo unutarnji ili vanjski, za najoštriju je osudu i ne smije ostati bez posljedica za sve odgovorne", rekao je Hacker.

Liberalni političar je rekao kako pod svaku cijenu treba utjecati na to da se smanje pritisci na novinare. "Nepodnošljiva je činjenica da se u predizbornoj kampanji napadaju i zastrašuju i nezavisni novinari. Slučaj Aleksandra Gluvića (kojeg su sredinom rujna napali aktivisti SNDS-a, op.a.) još jednom pokazuje da država nema pravni okvir za učinkovitu zaštitu medijskih djelatnika", zaključio je Hacker.

On kao i njegov socijaldemokratski kolega Ahmetović smatra kako se odmah nakon izbora mora krenuti s reformama. "Etnizacija i politizacija svih procesa odlučivanja mora se prevladati što je prije moguće nakon izbora. Trenutačni, destruktivni uvjeti tjeraju mlade, dobro obrazovane ljude u inozemstvo, čineći gotovo nemogućom realizaciju 14 prioriteta EU -a", rekao je Hacker.

On smatra da bi nekon izbora i EU trebala promijeniti svoj odnos prema onima koji djeluju destruktivno po ustroj BiH. "Čelnicima koji potiču separatističke pokrete moraju se nametnuti osobne sankcije", zaključio je Hacker.

Novi Ustav

I treća vladina stranka, Zeleni, želi da se BiH nakon izbora pokrenu u pravom smjeru. "U kojem bi se smjeru zemlja trebala kretati je više nego jasno. Zemlja doživljava vrlo jaku emigraciju. Ljudi odlaze iz zemlje jer su osobne perspektive uništene korupcijom, lošim upravljanjem i kriminalom. Etno-nacionalni govornici ne čine ništa da to promijene, naprotiv, zaoštravaju etničke napetosti i nesigurnost", smatra Boris Mijatović, izvjestitelj stranke Zeleni za zapadni Balkan.

On je mišljenja da je državi nakon izbora hitno potreban novi Ustav koji implementira pluralističko društvo za sve građane. On je, u izjavi za DW, posebice kritizirao HDZ BiH zbog "blokiranja sredstava za pripremu i provođenje općih izbora". On se nada da će se proces reformi intenzivirati nakon izbora i da će on uključiti i šire slojeve, dakle civilno društvo, znanost.

"Oprezne nade"

Majda Ruge, analitičarka iz Europskog vijeća za vanjsku politiku (EFCR) u Berlinu, primjećuje izvjesnu dozu optimizma kod njemačkih političara glede predstojećih izbora u BiH. "Mislim da u Berlinu postoji oprezna nada da će reformističke stranke dobiti priliku sudjelovati u formiranju vlasti i progurati program EU", kaže Ruge u razgovoru za DW.

No kako će se Berlin ponašati nakon izbora između ostalog uvelike ovisi i o tome, kako je rekla, hoće li HDZ i SNSD blokirati formiranje vlade nakon izbora te što će "Rusi učiniti s EUFOR-om".

I ona sama smatra da će daljnji put BiH uvelike ovisiti o tome hoće li se na vlasti zadržati "nacionalističke stranke SDA-HDZ-SNDS" a velike šanse vidi u jačanju oporbe. "Ukoliko trojka Kantona Sarajevo (Naša Stranka, NIP, SDP) koalira s oporbenim strankama iz RS-a (PDP-SDS), to će značiti pojačavanje fokusa na funkcionalnoj pravnoj državi i gospodarstvu", zaključuje ova analitičarka.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu