Berlinski proces nakon deset godina: oprezni napredak

Uoči samog samita i njemački kancelar Olaf Scholz je još jednom podvukao ono zbog čega je format Berlinskog procesa prije deset godina uopće i pokrenut. „Europska unija će biti potpuna jedino s državama zapadnog Balkana u svojim redovima", rekao je Scholz i kasnije dodao: „Nadam se da nećemo morati čekati daljnjih deset godina prije nego svih šest zemalja zapadnog Balkana postanu članice Europske unije".

 Scholz nije propustio zahvaliti se svojoj prethodnici Angeli Merkel koja je i pokrenula ovaj format 2014. kada je postalo jasno da su buduća proširenja Europske unije sve neizvjesnija. Ovim formatom demokršćanska kancelarka je htjela pokazati ovoj regiji na jugoistoku Europe da EU od njih nije digao ruke i da se drži famoznog „solunskog obećanja" o proširenju iz 2003. 

Zaboravite prošlost kako bi imali svjetlu budućnost

No uz ova obećanja obično uvijek dolazi jedno veliko „ali". Ovaj put je to primjedba da je „to-do" lista s potrebnim reformama još uvijek dugačka. To znači da su zemlje zapadnog Balkana još uvijek, pa čak i one koje su napredovale u pristupnim procesima poput Crne Gore i Srbije, vrlo udaljene od ispunjavanja svih kriterija.

Scholz je doduše rekao kako bi zemlje regije trebale zajednički težiti Europskoj uniji ali je odmah nakon toga rekao kako EU mora svim zemljama dati istu perspektivu, ali da će „biti zemalja koje će brže ispuniti uvjete od drugih i njih ne smijemo zadržavati".

Uz neispunjene kriterije još dolaze i otvoreni sukobi od kojih se jedan posebno ističe i nadvija kao sjena nad svakim sastankom koji se bavi ovim dijelom Europe. Njemački kancelar kao domaćin susreta je rekao kako je regiji potrebna „nova dinamika kada je u pitanju normalizacija odnosa između Srbije i Kosova. I uputio još jedan apel: „Želim sljedeće reći svojim prijateljima iz Beograda i Prištine: nemojte dozvoliti da vas prošlost zadržava na putu u budućnost mira i blagostanja", rekao je njemački kancelar.

Važni redoviti sastanci

Scholz i sudionici samita su složni u tome da je Berlinski proces uspješna priča. Ovaj format osim šest zemalja regije zapadnog Balkana okupilja i devet „zemalja partnera" među kojima su uglavnom EU članice iz susjedstva ali i Velika Britanija. Ta država već duže nije članica EU-a, ali je zato prije deset godina spadala u zemlje koje su pored Njemačke i Francuske inicirale Berlinski proces. Iako je tijekom godina bilo znakova zamora, ako ništa drugo čelnici zemalja regije koja nije poznata po dobrosusjedskim odnosima, su se redovito nalazili i razgovarali, spomenuo je i danas u uvodnom obraćanju kancelar Scholz. Scholz je čak govorio o „berlinskom duhu". „Mislim da nam je pošlo za rukom stvoriti nešto što možemo nazvati 'duhom Berlina'", rekao je njemački kancelar.

I to ne samo međusobno nego i s EU-om, kako je nakon samita primijetio hrvatski premijer Andrej Plenković. „Ovaj format, koji je pokrenula tadašnja kancelarka Angela Merkel, je nadomjestio na neki način manjak susreta na najvišoj razini između čelnika ključnih zemalja Europske unije i zemalja zapadnog Balkana", rekao je hrvatski premijer koji je predstavljao Hrvatsku na samitima Berlinskog procesa posljednjih godina.

Sporazumi u korist građana

Njegova kolegica po položaju iz Bosne i Hercegovine Borjana Krišto je rekla kako je Berlinski proces kroz svoje jačanje regionalnih veza povećao sigurnost i gospodarski napredak, a to je „ono što i naši građani osjete u svakodnevici".

Predsjednik srbijanske vlade Miloš Vučević je iskazao zadovoljstvo time što je Njemačka ponovno u više navrata stavljala u prvi plan cilj ovog formata, a to je približavanje Europskoj uniji. „Stječem dojam da nije prevladao neki negativan kontekst, nego želja da Njemačka poruči svima da bi trebali biti dio Europske unije", rekao je Miloš Vučević nakon samita.

Konkretno, šest zemalja zapadnog Balkana danas su se dodatno približile potpisivanjem sporazuma o akcijskom planu o jačanju zajedničkog regionalnog tržišta kao i još jednog sporazuma koji bi trebao dodatno olakšati kretanje unutar regije - ovaj najnoviji se odnosi na akademsku zajednicu.

No iako je kancelar Scholz danas naglasio kako je jedan od uspjeha Berlinskog procesa i sloboda kretanja preko granica samo uz osobne iskaznice, to se još uvijek ne odnosi na sve zemlje. Iako je Kosovo danas najavilo da će od početka sljedeće godine ukinuti vize za građane Bosne i Hercegovine, ista mjera se s bosanskohercegovačke strane ne može očekivati tako brzo, prije svega zbog otpora Republike Srpske.

Zajednički protiv nereguliranih migracija

Jedna od tema samita su bile i migracije, premda se ova tema tradicionalno ne gura u prvi plan. Sudionici samita su prihvatili zaključke sastanka ministara unutarnjih poslova prije nekoliko tjedana u Berlinu gdje je dogovorena bolja suradnja na području zaštite od iregularne migracije i krijumčarenja ljudi.

Tu se posebice naglašava potreba harmoniziranja viznih sustava zemalja zapadnog Balkana i Europske unije, polja na kojem je posebno u prošlosti bilo problema i to prvenstveno zbog vizne politike Srbije koja je svoje granice otvorila zemljama poput Indije što je značajno povećalo broj podnositelja zahtjeva za azilom iz ove zemlje na zapadu Europe. Srbija je u međuvremenu uskladila svoju viznu politiku, ali se u zaključcima ovog 10. samita Berlinskog procesa navodi kako je „potreban daljnji napredak" po ovom pitanju.

Nadalje se, kad su u pitanju migracije, govorilo o potrebi izbjegavanja udvostručenja kapaciteta. Ne navodi se na koje se konkretno granice ova opaska odnosi, na granice među samim državama zapadnog Balkana ili na vanjskim granicama Europske unije. U svakom slučaju se navodi da bi radi „podizanja efektivnosti i izbjegavanja dvostrukih struktura sudionici trebali bolje koordinirati mjere unutar ovog područja".

Svijet se u posljednjih deset godina promijenio

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je sudjelovala na samitu, podsjetila je na to da danas sigurnost u Europi igra drugačiju ulogu nego još prije deset godina. „Puno toga se promijenilo. Mnogo je sukoba. Turbulencije su stvorile pojačanu svijest unutar Europske unije da je veća Unija i jača Unija te da je naša odgovornost približiti nove kandidatkinje. Zato smo na zapadni Balkan proširili iste mjere solidarnosti koje smo poduzeli i unutar Unije", rekla je Von der Leyen na zajedničkoj konferenciji za tisak s kancelarom Scholzom.

Čelnica Europske komisije je kao primjer navela pomoć zapadnom Balkanu tijekom energetske krize. I ona je, kao i Scholz, našla riječi pohvale za Srbiju i Kosovo za pronalazak načina kako deblokirati sporazum oko CEFTA-e. Kancelar Scholz nije zaboravio spomenuti i Manuela Sarrazina, povjerenika njemačke vlade za zapadni Balkan, čije diplomatske aktivnosti su dovele do toga da Kosovo popusti oko uvoza robe iz Srbije.