Bez slobodnih novinara nema slobodnog svijeta

Kada novinari izvještavaju iz ratnih i kriznih područja, njihove su informacije ljudima diljem svijeta pomažu da si predoče sliku stanja na terenu. Kako bi izvještavali ozbiljno, analitički i što je moguće istinitije, novinarima nije potrebno samo prihvaćanje i poštovanje. Prema Günteru Nookeu, povjereniku njemačke vlade za ljudska prava i humanitarnu pomoć, oni moraju da uživati i zaštitu države. Nooke smatra da je država obvezna u oružanim sukobima štititi slobodu mišljenja, informiranja i medija. Ako je rješavanje sukoba i postizanje mira tamo gdje ga nema visoki politički cilj, onda države moraju pokazati veliki politički interes za slobodno i istinito izvještavanje o ratu i krizim događajima, argumentira on. Samo takvo izvještavanje, prema njegovom mišljenju, dovodi do nužnih temeljnih spoznaja za rješavanje kriza.

Produžena ruka ratnih planera

Države i vlade sve više dovode u pitanje prihvaćanje novinara kao neutralnih promatrača u oružanim sukobima. Tako su se, na primjer, izvjestitelji iz rata u Iraku našli u nezgodnoj situaciji ne samo zbog praksa tzv. ''embedded"-novinarstva, tj. činjenice da su pratili vojsku u pohodu , već i širenje taktičnih informacija. Kada se uživo prenose brifinzi oficira, možete biti sigurni da su oni tako napravljeni da se suprotna stranka potiče na određeno ponašanje, priča Ulrich Tilgner, jedan od najpoznatijih televizijskih novinara u Njemačkoj, prava institucija. To znači, upućuje on, da je sve ono što smo tijekom Golfskog rata vidjeli ili što su novinari prenosili, bilo dio ratne taktike. Tilgner je tijekom svojih izvjestiteljskih zadataka na Bliskom i Srednjem istoku često izvještavao o tome kako ga nadgleda njemačka tajna služba (BND). Osim toga mnogi reporteri na terenu u službi su raznoraznih tajnih službi.

Na novinare se gleda kao na petokolonaše

Novinare su, s obzirom na složenost njihovog položaja u današnjim sukobima, u sve većoj opasnosti, tvrdi iskusni njemački novinar: "U očima zaraćenih strana oni su peta kolona.''

Njihov položaj je složen jer se, s jedne strane, priroda ratova i oružanih sukoba iz temelja promijenila - akteri i sukobljene strane dolaze dijelom iz redova civilnog društva. S druge strane, uvjeti rada i produkcije u medijskim kućama šriom svijeta su se također promijenili. Tehnički je danas moguće sa skoro svakog mjesta uživo izvještavati, što sve veći broj postaja i čini. "Danas možemo izvještavati uživo sa svake pješčane dine, a da uopće ne znamo što se događa iza nje", kaže Stefan Pauli s Hesenskog radija, pokrajinskog studija državne radio-televizije, koji već 25 godina izvještava s kriznih područja.

Nepouzdano izvještavanje je opasno izvještavanje

Jesu li ekonomski pritisak i konkurencija među televizijskim postajama kojima je najvažnija stopa gledanosti krivi za pad sadržajne kvalitete izvještavanja? To nije jedini problem, smatra Christoph Maria Fröhder, koji je već 1975. izvještavao iz Pnom Phena o ulasku Crvenih kmera. Zbog vremenskog pritiska i kratkog boravka u mjestu izvještavanja, većina novinara je u međuvremenu sve više ovisna o lokalnim informantima. I to utječe na kvalitetu i raznolikost televizijskih priloga.

To je gubitak za gledatelja, profesiju i rastuća opasnost za novinare na licu mjesta, smatra Michael Rediske, glasogovornik njemačkog ogranka Reportera bez granica. Iz statistika te organizacije proizlazi da gine sve više upravo tih lokalnih informanata.

Ubojice na slobodi

"Ukorak s globalizacijom tržišta medija i vijesti, kod vojske je prevladala spoznaja da ratove i sukobe nerijetko odlučuju vijesti i slike", zaključuje povjerenik za ljudska prava njemačke vlade Nooke. A to, dodaje on, rezultira sve većim pokušajima utjecanja na medije i novinare, pa čak i ubojstvima novinara.

U rezoluciji 1738 koju je Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo 20. prosinca 2006. osuđuju se ubojstva novinara i potvrđuje njihov status zaštićenih civila. No, jedan od najvećih problema ostaje nekažnjenost počinitelja. U devet od deset slučajeva, ubojice su na slobodi.