«Biblija» svjetske klime kritizira "leteće grešnike"

Međunarodno povjerenstvo za zaštitu klime (IPCC) ove će godine objaviti novi izvještaj o stanju u kojem se nalazi svjetska klima. Radi se o svojevrsnoj «Bibliji svjetske klime», koja u pismenom obliku nudi znanstvene spoznaje i tehničke podatke Svjetskih konferencija o klimi koje se održavaju svake godine. U novom će se izvješću povjerenstvo pozabaviti različitim aspektima promjene klime, naprimjer prometom, osobito zračnim prometom. Spoznaje IPCC-a temelje se dobrim dijelom na istraživačkim rezultatima Njemačkog centra za zračni i svemirski promet iz Oberpfaffenhausena kod Münchena. Koju ulogu dakle ima pojačani zračni promet na promjene klime u svijetu?

Zrakoplovi utječu na klimatske promjene

Već prije šest godina je Vijeće Ujedinjenih naroda za klimu objavilo posebni elaborat o ulozi zračnog prometa na klimatske promjene i stvaranje takozvanog «efekta staklenika». Zrakoplovi ne utječu na promjene klime samo ugljičnim dioksidom koji nastaje sagorijevanjem kerozina, već na druge, indirektnije načine. Norveški geofizičar Ivar Isakson jedan je od glavnih autora tog izvještaja i već je početkom ovog stoljeća posumnjao u sljedeće: «Najvažniji klimatski čimbenik u budućnosti bi mogli postati kondenzirani tragovi koje zrakoplovi ostavljaju iza sebe, mi ne znamo točno koliki će biti taj efekt, ali bi on mogao biti puno veći nego što to danas još pretpostavljamo.»

Oblaci koji nisu pravi oblaci

Današnja znanost ima nove spoznaje i tvrdi da utjecaj kondenzacije nije tako strašan, stoji u novom izvještaju IPCC-a. Jedan od znanstvenika koji su ponajviše doprinijeli njegovoj izradi je Robert Sausen, meteorolog i modulator klime u Njemačkom centru za zračni i svemirski promet. Njegova radna skupina je došla do zaključka da današnji zračni promet utječe na zatopljavanje svjetske klime, ali je «kriv» za samo 3% zatopljavanja. Znanstvenici dodaju da kod te brojke nisu sasvim sigurni i da bi ona mogla iznositi i 2% ali i 8%. Raspon u procjeni je tako velik iz jednog razloga: u zračnim koridorima ne lete samo avioni, tamo se događaju i neki drugi procesi koji kompliciraju cijelu stvar. Moguće je čak da se kondenzirana atmosfera ne rasplinjava sama od sebe, već da se pretvara u oblake: «To su oblaci koji na prvi pogled izgledaju kao sasvim normalni cirusi. Još uvijek nam je teško količinski procijeniti taj efekt, njegovu površinu i utjecaj zračenja povezanog s njime», kaže Sausen.

Letite manje...a u tropskim krajevima i niže!

Cirusi se sastoje od ledenih čestica. Istraživači polaze od toga da te čestice pojačavaju efekt staklenika. Nešto konkretnije rezultate možemo očekivati tek za dvije ili tri godine, jer kako tvrdi znanstvenik Sausen u tijeke je cijeli niz istraživačkih projekata koji se bave tim problemo. Ono oko čega je on gotovo siguran je činjenica da bi preko 12 000 putničkih zrakoplova koliko ih danas leti svjetskim nebom ubuduće moglo proizvoditi puno manje kondenziranih tragova. I piloti bi, dodaje on, mogli smanjiti utjecaj letenja na klimu: dovoljno bi bilo da oni, ovisno o geografskim širinama lete na višim ili nižim nadmorskim visinama. U tropskim predjelima bi avioni trebali letjeti nisko, zato što je zrak topliji nego navišim visinama, a ako je okruženje toplo nema ni kondenziranja. Robert Sausen: «Kada bi avioni letjeli samo 2000 stopa niže, znači oko dva kilometra, mi bi mogli reducirati utjecaj zračenja zbog stvaranja kondenziranih tragova za 2 puta. Mi imamo šansu da s minimalnom korekcijom visine leta ostvarimo veliki efekt. I to s današnjim zrakoplovima.»

Tko više šteti klimi: zrakoplovi ili auti?

U zračnom prometu je u svakom slučaju potrebno provođenje mjera kojima bi se zaštitila klima. UN-ovo vijeće za klimu očekuje da će emisija ugljičnog dioksida putem aviona i dalje rasti za 3-4 posto svake godine, i to unatoč sve štedljvijim motorima. Relativno gledajući, negativni utjecaj putničkih i teretnih zrakoplova na klimu u budućnosti će rasti u većoj mjeri nego što se to može očekivati od automobilskog prometa.