BiH ponovo zove u pomoć MMF
5. travnja 2012
Nakon što je odbačena inicijativa da se rupe u proračunima pokriju povećanjem stope PDV-a, čini se kako vlastima u BiH nije preostalo drugo do li pozvati u pomoć MMF. Zaključak je usvojen jednoglasno na sjednici Fiskalnog vijeća koje čine premijeri i ministri financija BiH, entiteta i Distrikta Brčko, nakon što je utvrđen fiskalni okvir za razdoblje 2012-2014. Rezidentni predstavnik MMF-a u Sarajevu Milan Suc, potvrdio je kako im je stigao „poziv u pomoć“ premijera Vjekoslava Bevande.
MMF dobio pismo
„Međunarodni monetarni fond je dobio pismo predsjedavajućeg Vijeća ministara, gospodina Bevande, kojim se traži početak razgovora o novom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom. Datumi za početak ovih razgovora trebaju se tek utvrditi", kazao je Suc za Deutsche Welle.
Stand-by-aranžman koji je BiH sklopio s MMF-om 2009. predviđao je da zemlja kroz tri godine, u tri tranše dobije milijardu i 200 milijuna eura pomoći, uz kamatnu stopu od samo 1,34 posto. Dvije trećine namijenjeno je bilo Federaciji BiH, jedna trećina Republici Srpskoj, za pokrivanja proračunskih deficita. S druge strane, vlasti u BiH su se obvezale provesti reforme i smanjiti proračunske izdatke. No, ovo potonje nije se dogodilo. BiH je dobio samo trećinu novca, 400 milijuna eura, a aranžman je prekinut zbog neispunjavanja zadanih uvjeta. Premijer BiH Vjekoslav Bevanda boji se da će uvjeti MMF-a sada biti daleko nepovoljniji.
Oštriji kriteriji
„Od postizborne krize i formiranja Federalne vlade, onako kako je formirana, prestali su se ispunjavati uvjeti i aranžman je jednostavno propao. Sad su svi došli do toga da bi pod onim uvjetima trebalo nastaviti aranžman s MMF-om. Međutim, to se više nikada neće ponoviti zbog naše nevjerodostojnosti. Taj novac je odobren uz kamatu od 1,34 posto, na to smo imali beskamatni kredit Svjetske banke i grant Europske komisije", kaže Bevanda za Deutsche Welle.
On misli da će novi uvjeti biti puno stroži nego što su bili raniji te da je sada sve neizvjesno: „To se državne razine apsolutno ne tiče, ali eto, misleći na ukupnu konsolidaciju, znamo da su županije, općine, da je sve to u financijskom kolapsu, ja ću učiniti sve što mogu. Morat će se definirati novo pismo namjere i utvrditi novi kriteriji, da bismo dobili novac."
Bolje MMF, nego veći PDV
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže kako aranžman s MMF-om nije najidealnije rješenje za saniranje stanja u ekonomiji niti je poticaj razvoju ekonomije, ali u situaciji u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina alternative su mnogo gore, poput povećanja PDV-a. On misli da je aranžman s MMF-om jedan od poteza koji može osigurati stabilnost i proračunsku i ekonomsku. „Dvije su ključne stvari koje aranžman s MMF-om donosi - to je stabilnost koja pozitivno utječe na kreditni rejting, a drugi jesu upravo uvjeti MMF-a koji znače neophodne reforme, promjene u sustavu trošenja proračunskog novca. A ako je vlastima u BiH potreban i izgovor pred socijalnim i drugim kategorijama da nešto što je dobro za BiH, „moraju“ učiniti zbog MMF-a i to je dobro samo neka se naprave pravi potezi", kaže Gavran.
On, međutim, upozorava kako ne bi bilo dobro da se ponovi ranije iskustvo kada su vlasti uzele dio novca od MMF-a, kako bi pokrile proračunske deficite, a pri tom dogovorene reforme nisu provele.
Autor: Milan Šutalo
Odg. urednik: Anto Janković