Biljkama protiv nagaznih mina

Danski znanstvenici promijenili su genetski kod biljke arabidopsis thaliana i sada mogu pomoću te biljke tražiti skrivene nagazne mine. Promijenjeni genetski kod ove biljke rezultira u promjeni boje. Kada se biljka nađe u blizini nagaznih mina u kratkom roku mijenja svoju zelenu boju u crvenu. Promjena boje biljke vrlo lako se može uočiti iz zraka i pomoću kontrolnih letova. Na isti način moguće je obaviti i sjetvu ove biljke u područjima za koje se sumnja da su minirana.

Istraživanja su obavili znanstvenici biotehnološke danske kompanije Aresa koja postoji od 2001. godine kao i znanstvenici Instituta za molekularnu biologiju Sveučilišta u Kopenhagenu. Spomenuta biljka sadrži gen koji se aktivira samo ujesen i tada biljka mijenja boju svojeg lišća u creveno. Znanstvenici su biljci dodali gen koji je odgovoran da se on aktivira čin dođe u blizinu i u dodir s dušik-oksidom. Dušik-oksid je oblik plina koji se pojavljuje u većini konvencionalnih eksplozivnih naprava. Biljka može primiti taj plin u svoje korijenje.

Biljka mijenja boju u roku od tri do pet tjedana

Pokusi danske vojske sa spomenutom genetski promijenjenom biljkom iz laboratorija koja posjeduje indikator za eksploziv, potvrdili su djelotvornost principa prema kojem ona funkcionira. Posijana biljka mijenja svoju boju nakon tri do pet tjedana.

Kritike Greenpeacea

Znanstvenici su kod ove biljke promijenili još nešto. Uklonili su gen koji je odgovoran za rast biljke i time uklonili mogućnost da se biljka samostalno širi i razmnožava. Širenje biljke je moguće samo korištenjem posebnog gnojiva. Na taj način su uklonjene sumnje i zabrinutost protivnika genetskog manipuliranja. No organizacija Greenpeace je ipak kritizirala projekt. Djelatnici ove organizacije smatraju da svaka genetska manipulacija biljaka je pogrešna i opasna. Greenpeace ukazuje da već postoje efikasnije metode uklanjanja nagaznih mina.

I zaista, neki stručnjaci ukazuju da korijenje spomenute biljke ne ide dovoljno duboko u zemlju i zbog toga je moguće otkriti samo površinske nagazne mine. Osim toga, još nije jasno da li bi spomenuta biljka uopće uspijevala na područjima izvan Europe i pod različitim klimatskim uvjetima.

Pčele, psi i afrički štakori protiv mina

Trenutno znanstvenici testiraju još nekoliko inovativnih načina otkrivanja nagaznih mina. Tako primjerice psi i afrički štakori mogu nanjušiti mine. Čak i pčele su u stanju prepoznati karakterističan “miris” mina koje su skrivene u tlu. U Sjedinjenim Državama pčele su već testirane u otkrivanju i pronalaženju nagaznih mina.