Bivše DDR regije i strah od smanjenja EU sredstava

„Vražja jama" ne zvuči baš primamljivo. No upravo tako se zove jedno područje u Bernauu nadomak Berlina u saveznoj pokrajini Brandenburg. Kao što joj i ime kaže, „Vražja jama" je mjesto neprikladno za život. Ovdje se za vrijeme DDR-a godinama odlagao otpad, voda je onečišćena tvarima koje uzrokuju rak. Godinama su propadali pokušaji sanacije ovog atraktivnog zemljišta. No jednog dana se ministrica infrastrukture Brandenburga Kathrin Schneider iz Bruxellesa vratila s ugovorom kojim se Europska unija obvezuje s 1,7 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirati sanaciju „Vražje jame". Ostatak od 2,5 milijuna eura će preuzeti država Njemačka. Time će se dobiti atraktivno građevinsko zemljište za gradnju, obližnjem Berlinu toliko potrebnih, jeftinijih stanova.

Područja s „pojačanim potrebama"

„Vražja jama" nije usamljeni slučaj. Između 2014. i 2020. EU je samo za Brandenburg izdvojila 1,2 milijarde eura razvojne pomoći. Zato se upravo u ovim nerazvijenim dijelovima Njemačke strepi zbog Brexita i mogućih rezanja izdašnih donacija iz Bruxellesa. Područja bivše Istočne Njemačke u briselskom žargonu spadaju pod područja za koja postoji „pojačana potreba subvencioniranja". No Brexit će u EU proračunu ostaviti rupu od „najmanje 13 milijardi" eura. Prema prvim naznakama toga kako bi EU proračun mogao izgledati nakon 2020. izgleda da će baš fondovi za regionalni razvoj biti najviše pogođeni manjkom. U „novim" njemačkim saveznim pokrajinama, kako se nazivaju ove savezne pokrajine koje su 1990. pripojene SR Njemačkoj, pomalo vlada panika. „Sada se samo radi o tomu kako da kompenziramo sredstva koja će u budućnosti nedostajati", kaže brandenburška ministrica Schneider koja se nada da će smanjenjem birokratskog postupka biti ubrzan pristup sredstvima koja su preostala.

Iz Berlina za Bruxelles pa onda natrag do Brandenburga

Ni Brandenburg ni ostale istočne savezne pokrajine se ne žele odreći subvencija. No to istodobno znači da će središnja vlada u Berlinu morati u sljedećem proračunu uplatiti još više u EU blagajnu. Proračunski povjerenik EU komisije Günther Oettinger govori o 11 milijardi godišnje. Samo tako se može jamčiti i da će regije poput Brandenburga iz Bruxellesa dobivati sredstva za regionalni razvoj. Karl-Heinz Lambretz, predsjednik Odbora regija u Bruxellesu, organizacije koja skrbi za to da i regije imaju svoj glas u EU centru moći, pod svaku cijenu u budućnosti želi spriječiti smanjenje regionalnih sredstava. „Regionalna politika je politika EU zajedništva i zato se borimo da pod svaku cijenu tako i ostane", kaže Lambretz koji trenutno obilazi zabrinute nerazvijene EU regije.

Nije sve u novcu

No njemu je važna i suradnja regija koje su ovisne o pomoći. I ukazuje na baltički otok Usedom na kojem njemački i poljski dio regije odnedavno intenzivno surađuju što je rezultiralo manjom ovisnošću o novcu iz Bruxellesa. Lokalna zračna luka u Heringsdorfu je preživjela zahvaljujući kooperaciji s poduzetnicima s poljskog dijela otoka. Sve bez novca iz Bruxellesa. „Nije sve u novcu", zaključuje Lambretz.

No koji put ne ide bez dodatnog novca. Toga su svjesni i u Bernauu gdje su se nakon 50 godina tek uz pomoć Bruxellesa ipak uspjeli riješiti „Vražje jame".

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.