Bliski istok – izazov za njemačku vanjsku politiku

Arapska revolucija postavila je vrlo teška pitanja pred njemačku vanjsku politiku. Prevrat se odvijao drugačije nego što se to prvotno očekivalo. Ako je uopće nešto na tom planu jasno, onda je to činjenica da će se do novog poretka doći zaobilaznim putovima. Ako se do tih ciljeva uopće dođe.

Međutim, Njemačka je ipak uspjela odrediti svoj kurs na planu vanjske politike. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Andreas Peschke u pisanom odgovoru DW-u kaže da je njemačka vlada oduvijek podržavala demokratske promjene u Sjevernoj Africi.
„Vlada je uvijek imala jasan stav da se ljudska prava moraju poštovati, čak i u vrijeme velikih društvenih prevrata. Nova vlast mora ponuditi perspektivu i osnovna prava svim društvenim i vjerskim skupinama.“

Samokritika na području ljudskih prava

U svakom slučaju, promjene koje su se dogodile dale su povod za kritičko preispitivanje njemačke vanjske politike prije promjena. Njemačka je surađivala s autokratima u Tunisu i Egiptu na raznim područjima – na području sigurnosne politike, izbjeglica i trgovine. Voditelj Odjela za Bliski i Sredni istok i Sjevernu Afriku Zaklade Friedricha Eberta (bliske SPD-u), Hajo Lanz, kaže: „Mi smo u suradnji s Europskom unijom precijenili neke ciljeve, poput migracije ili sigurnosti. To ide na naš račun. Na drugoj strani su zapostavljeni ciljevi koji se tiču transparentnosti, ljudskih prava, participacije, otvorenih političkih procesa, slobode medija.“

S tim mišljenjem se slaže i Ruprecht Polenz, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, iz redova vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Njemačka savezna vlada trenutno provodi pet političkih ciljeva: ekonomsku suradnju, politiku izbjeglica i migracija, borbu protiv međunarodnog terorizma, priznanje Izraela kao židovske demokratske države sa sigurnim granicama, koja sa svojim susjedima može živjeti u miru na temelju rješenja koje predviđa uspostavu dviju država (Izraela i Palestine, op. prev.) i konačno, angažman na polju modernizacije, demokratizacije, vladavine prava i ljudskih prava. Neke od tih ciljeva njemačka vlada je i prije prevrata preusmjerila.

Suradnja s vlastima u Egiptu

Polenz kaže da je nužno raditi na planu ostvarivanja poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona. Kada se radi o Egiptu, te ciljeve je potrebno ostvarivati u suradnji s novom vladom: „Uvjereni smo da su ti ciljevi u interesu Egipćana“, kaže predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga.

Zahtjevi njemačke vlade se razlikuju kada se radi o Siriji, gdje vlada nasilje. „Intervencija nije preporučljiva“, kaže Hajo Lanz iz Zaklade Friedricha Eberta. Ipak, bilo bi mudro podržati Oporbeni savez, koji je osnovan prije nekoliko tjedana. A mora se, kaže, razmišljati i o njegovom naoružavanju.