Bliski istok: SAD pojačava vojnu nazočnost u regiji

Savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) izrazio je zabrinutost zbog opasnosti od mogućeg regionalnog sukoba na Bliskom istoku. Tijekom telefonskog razgovora s izraelskim šefom vlade Benjaminom Netanyahuom, njemački premijer je u ime savezne vlade nedvosmisleno osudio prijetnje iz Irana, od strane Hezbolaha i drugih aktera usmjerene protiv sigurnosti Izraela i njegovih građanki i građana. 

Više nego ikada sada je važno da se prekine destruktivna spirala osvetničkog nasilja, naglasio je Scholz, te dodao kako treba smiriti napetosti te se konstruktivno zauzeti za deeskalaciju. U tom kontekstu je kancelar još jednom napomenuo da je stigao trenutak za finaliziranje sporazuma o puštanju izraelskih talaca i primirja na Bliskom istoku.

Za to vrijeme, a povodom opasnosti od mogućeg napada Irana i militantnih skupina koje su saveznici Teherana, SAD je počeo pojačavati svoju vojnu nazočnost u regiji. Tim potezom se želi pružiti podršku tijesnom savezniku Izraelu, a u smjeru Bliskog istoka će biti prebačeni i sofisticirani vojni sustavi.

Američki ministar obrane Lloyd Austin je naredio da se na Bliski istok prebaci nuklearna podmornica USS Georgia, a trebao bi se ubrzati i tranzit nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln (naslovna fotografija) u tu regiju, odnosno njegovih popratnih plovila. To je potvrdio Pentagon. Nosač aviona s borbenim zrakoplovima tipa F-35 će tako „pojačati“ američke snage na Mediteranu – u regiji je naime već stacioniran i nosač aviona USS Theodore Roosevelt sa svojom pratnjom.

Nosači aviona američke vojske su dugi oko 300 metara, pokreću ih atomski reaktori i oni transportiraju na desetke borbenih zrakoplova, a u njihovoj pratnji se nalaze i razarači, odnosno druge vrste ratnih brodova.

Što je cilj američkog poteza?

Ministar Austin je tek prije desetak dana najavio premještanje dodatnih razarača na područje Bliskog istoka, radi se o plovilima koja su sposobna i za obranu od balističkih raketa. Šef Pentagona je najavio slanje dodatne borbene eskadrile u regiju. Osim toga su, kako je pismeno potvrđeno u priopćenju Pentagona, poduzeti dodatni koraci kako bi se „povećao stupanj spremnosti za angažman dodatnih sustava kopnene balističke protuzračne obrane“.

Tim potezima se SAD priprema za mogući napada Irana, odnosno Hezbolaha u Libanonu, na Izrael. S tim se napadom računa otkako su dva visokorangirana zapovjednika Hamasa i Hezbolaha ubijeni u Teheranu i Bejrutu. Za obje likvidacije se odgovornost prebacuje na Izrael. Očekuje se da bi SAD u tom slučaju mogao pružiti znatnu vojnu pomoć Izraelu, i to u obliku presretanja neprijateljskih raketa i dronova. SAD je Izraelu pomogao već i u travnju, prilikom prvog izravnog iranskog napada na Izrael. Teheran je tada u smjeru židovske države poslao 330 raketa, krstarećih projektila i dronova.

Američki ministar Austin je prošli petak telefonirao sa svojim izraelskim kolegom Joavom Gallantom. Po navodima Pentagona njih dvojica su razmijenili mišljenja o „značaju smanjenja broja civilnih žrtava, o napretku po pitanju osiguranja primirja i oslobađanja talaca iz Pojasa Gaze“. Osim toga se u telefonskom razgovoru tematiziralo i zastrašivanje, odnosno napore oko sprječavanja agresije od strane skupina u regiji koje su saveznici Irana.

Napadi na izraelsko-libanonskoj granici

Na sjeveru Izraela, na granici s Libanonom, i proteklih dana, odnosno sati, su zabilježeni novi napadi. Proiranski Hezbolah je po vlastitim navodima tijekom noći s područja Libanona ispalio više raketa na sjever Izraela. Radilo se o raketama tipa Katjuša, a cilj su, kako je priopćeno, bile trupe koje su tamo stacionirane, odnosno radilo se o odgovoru na ranija smrtonosna izraelska bombardiranja, tvrdi Hezbolah.

Izraelska vojske je potvrdila da se radilo o „30 projektila, koji su iz Libanona ispaljeni na regiju Kabri“. Više raketa je pogodilo nenaseljeno područje, a u napadima nitko nije ozlijeđen, tvrde izraelska strana.

Pregovori oko primirja

Napori oko postizanja dogovora o primirju u Pojasu Gaze, odnosno oko oslobađanja izraelskih talaca ne napreduju, usprkos pritisku izvana i naporima međunarodnih posrednika. U četvrtak bi se, kako je najavljeno, u Kairu ili Dohi trebala održati nova runda pregovora. 

Radikalno-islamski Hamas, kako se čini, ne namjerava sudjelovati u tim pregovorima. U priopćenju koje je uz međuvremenu objavljeno Hamas je pozvao posrednike, SAD, Egipat i Katar, da predoče plan o tome kako bi se u praksi trebalo provesti ono što je prošli mjesec bilo dogovoreno na temelju prijedloga američkog predsjednika Josepha Bidena – “umjesto da se održavaju nove runde pregovora ili da se upuštamo na nove prijedloge, koji prikrivaju agresiju okupatora”, tvrdi Hamas.

Izrael je pristao na sudjelovanje na pregovorima i potvrdio da će poslati svoju delegaciju. Nakon toga su predstavnici SAD-a izrazili blagi optimizam po pitanju postizanja novog dogovora.

Nakon (do sada) jedinog primirja u studenom prošle godine, u okviru kojeg su bili oslobođeni izraelski taoci u zamjenu za palestinske zatočenike iz izraelskih zatvora, proteklih mjeseci nije bilo napretka u indirektnim pregovorima između Izraela i Hamasa.