Bliski istok: stari sukob, novo oružje

To je bio pravi udarac: samo nekoliko dana prije isteka izraelsko-palestinskih mirovnih pregovora u srijedu (29.4.2014.), predsjedavajući organizacija Fatah i Hamas su objavili kako ubuduće zajedno žele upravljati autonomnim palestinskim područjima. Osnivanje saveza s Hamasom, kojeg su i Europska unija i Sjedinjene Američke Države označile kao terorističku organizaciju, doživljeno je kao uvreda te su zbog toga prekinuti pregovori, priopćila je vlada u Jeruzalemu. No, to što su Palestinci stali rame uz rame, prije svega ima simbolički karakter. Pa ipak, nakon višemjesečnih diplomatskih napora, izgleda da partneri u ovim pregovorima neće doći do rezultata.

Prekid pregovora od strane Izraela u svakom je slučaju opravdano, objašnjava Mark Heller iz Instituta za nacionalnu sigurnost u Tel Avivu. "Nema nikakvog smisla pregovarati s jednom stranom, ako je jedna od dvije strane protiv pregovora", objasnio je ovaj politički analitičar misleći pri tom na Hamas. No, on ne isključuje mogućnost daljih pregovora. "Iako nema razloga za optimizam, to nije razlog testirati Hamas“, kaže on.

'Blame-game'

Da su daljnji pregovori dobra opcija, sumnjičava je Rania Madi iz palestinske nevladine organizacije Badil. Jer, tijekom cjelokupnih dosadašnjih pregovora za Palestince se ništa nije promijenilo. Izrael i dalje gradi naselja na okupiranim područjima, Palestinci se i dalje uhićuju i šikanira ih se. "Navedite mi samo jedan dobar razlog zašto bi palestinske autonomne vlasti trebale nastaviti pregovore. Nema niti jednog“, kaže ona. U svakom slučaju, kako tvrdi ova pravnica, dogovor između palestinskih organizacija Fatah i Hamasa, bi mogao postati prednost za Izrael. "Jer, ako Hamas osnuje zajedničku vladu s Fatahom, onda to znači da će se pridržavati svih sporazuma potpisanih do sada s Izraelom". kaže ona.

Bolje bi bilo da su Palestinci objavili svoje zaključke nakon propasti pregovora, piše politički analitičar Ben Capsit u internet magazinu Monitor koji piše o temama vezanim za Bliski istok. "Abbasov 'korak' su Izraelci vidjeli kao strateški plus u ovoj 'blame-game' - odnosno igri prebacivanja krivice jednih na druge. A to rade obje strane", napisao je on.

U ponedjeljak je izgledalo da je ova igra dobila novi podsticaj u postizanju rješenja- stvaranja dviju država. Američki online magazin "Daily Beast” je objavio kako je došao u posjed tonskog zapisa govora američkog šefa diplomacije Johna Kerrija koji je rekao: 'Ako bi ikada došlo do stvaranja jedinstvene države Izrael, postojala bi opasnost ili od nastanka jedne vrste apartheid drževe s građanima prvog I drugog reda ili više nikada ne bi bila židovska država”

Sukob rješavati riječima

Politolog Mark Heller kaže da je Kerry dobro definirao izraelske brige za budućnost. "Kerry je opisao scenarij koji već godinama zadaje brige Izraelu. A to nije argument od prije dvije, tri godine, već od prije skoro stotinu godina izraelsko-palestinskog sukoba Kerry je upozorio na posljedice koje bi uslijedile stvaranjem samo jedne države. No, trenutnu situaciju nije opisao", navodi Heller.

No, zamislivo je da će se izraelsko-palestinski sukob ubuduće ipak rješavati riječima. Palestinski predsjednik Mahmud Abbas potpisao je početkom travnja ove godine ugovore za članstvo u 15 svjetskih organizacija, između ostalih i Hašku konvenciju o zakonima i običajima ratovanja na kopnu i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. Tako da bi Palestinci sučeljavanja s Izraelom ubuduće vodili na osnovama ovih ali i novih sporazuma.

Mark Heller promatra ove korake kao dio procesa u kojem Palestinici s obzirom na nedostatak uspjeha u pregovorima svoj položaj poboljšavaju istodobno pokušavajući potkopati položaj Izraela. „To će imati konkretne političke posljedice“, kaže Heller. Palestina kao država je priznata od mnogih međunarodnih organizacija ali i vlada nekih zemalja. U mnogim od ovih institucija Palestinci su već zastupljeni. "Sporazumi neće uvelike promijeniti značenje. Primjerice, jedan palestinski „zastupnik“ će sada postati „veleposlanik“. Ali, to neće imati mnogo utjecaja kada je riječ o osnovnim pitanjima“, kaže on.

Rania Madi je pak optimistična. Utrti put će, vjeruje ona, Palestincima pomoći da se više oslanjaju na pravnu zaštitu. "I to prava stvorenih u Europskoj uniji i SAD-u, odnosno kratko rečeno - međunarodnog prava. To znači da bi se Palestinci ubuduće trebali boriti samo pravnim sredstvima. Riječ je samo o pravnom otporu. Nama ne treba ništa drugo“, kaže ona. Međutim, sukob između Izraelaca i Palestinaca ulazi u novu rundu. Ali, teme su stare. Samo je oružje ovaj put drugačije.