Borba protiv lažnih vijesti
10. siječnja 2017Migranti, pirotehnika, paljenje jedne crkve - i gotova je lažna vijest. Nedavno je desno-populistički američki portal "Breitbart News" upravo jednom lažnom viješću (Fake News) privukao veliku pozornost javnosti u Njemačkoj. A lažna vijest je glasila: grupa muškaraca (stranaca) je u novogodišnjoj noći u Dortmundu raketama napala policiju i zapalila jednu crkvu.
U međuvremenu je jasno da je portal "Breitbart News" tu „vijest" lažirao - uobičajena praksa tog portala koji važi kao megafon desno-ekstremnog pokreta "Alt Right" te redovito internetom širi lažne vijesti.
Christopha Kappesa ta praksa zabrinjava. "'Breitbart News" izokreće činjenice na način da me to potpuno zaprepašćuje", kaže taj IT-poduzetnik. 54-godišnji Kappes u svojoj agenciji u Hamburgu razvija online-strategije za poduzeća. Nakon što je u SAD-u na predsjedničkim izborima pobijedio Donald Trump i stigla vijest da "Breitbart News" namjerava otvoriti "filijalu" u Njemačkoj, Kappesu je bilo jasno da želi djelovati protiv toga. Krajem studenog je u jednom blogu napisao kako strahuje da bi moglo doći do jednog "političkog odrona" ukoliko taj portal dođe u Njemačku. Ukoliko se u obzir uzme broj čitatelja u SAD-u, kaže Kappes, "u Njemačkoj bi za pet godina taj portal mogao imati i šest milijuna korisnika". Njegov plan: neka vrsta "Breitbart Watcha", radnog naslova "Schmalbart", što je igra riječi s obzirom na to da je "Breitbart News" osnovao Andrew Breitbart, a Breitbart na njemačkom znači "široka brada". Shodno tome je "Schmalbart" suprotnost i znači "uska brada".
Činjenicama protiv lažnih vijesti
No, iz te ideje je brzo izraslo nešto veće. Umjesto malog broja zainteresiranih, javilo se oko 200 video-producenata, programera, PR-savjetnika, stručnjaka za optimizaciju web stranica, čak pravnika. "Puno nas je, dakle želimo puno i uraditi", kaže Kappes. Planirani su, između ostalog, jedan YouTube format, shitstorm-servis na Twitteru i jedna činjenična baza podataka na osnovu koje se korisnicima može pružiti pomoć u argumentaciji na socijalnim mrežama.
Kako bi se došlo do ljudi, "Schmalbart" bi se trebao izravno uključiti u diskusije na Facebooku i pritom ostati fer i argumentirati činjeničnim stanjem. Kappes navodi kako kod njih vlada "zabrana arogancije". U igri je demokracija čija je bit, navodi Kappes, stvaranje mišljenja koje funkcionira, što se opet uvjetuje jednom pravom "kulturom debatiranja".
Protuteža „Novoj desnici"
I Juliane Krause-Akelbein je stalo do bolje debatne kulture na internetu. Izbori u SAD-u i žučne diskusije na webu ta je projektna menadžerica intenzivno pratila. U Njemačkoj nije ništa puno drukčije, kaže ona. "Nemaš više diskursa, već samo ljude koji viču jedni na druge." 31-godišnjakinja se želi uključiti u "Schmalbart" jer, prema njezinom mišljenju, nedostaje "protuteža takozvanoj Novoj desnici", što je skupni naziv za političke pokrete u raznim zemljama zapada koji su desno orijentirani, a nastala je izvorno kao odgovor lijevim pokretima krajem šezdesetih godina u Zapadnoj Europi.
Mreža "Schmalbart" je još u fazi formiranja. Sudionici se organiziraju putem chata u projektnim grupama, postoje spiskovi s linkovima, jedno virtualno tzv. Wiki-mjesto i sigurnosni koncept - kao što je to slučaj i kod nekog pokreta iz podzemlja. Kod mreže "Schmalbart" je važno razumijevanje da to nije konkurencijska ponuda u odnosu na druge slične akcije, kaže Krause-Akelbein, jer postoji dosta grupa koje se zalažu za otvoreno društvo i "s njima se želimo umrežiti".
Biti glasniji od populista
Carsten Rossi, direktor jedne marketinške agencije iz Kölna, isprva je planirao vlastitu takvu inicijativu. Sada se putem Facebooka obratio svojim kolegama iz komunikacijske branše: "Ako ne uspijemo biti glasniji od populista, onda svi mi imamo pogrešan posao." Kratko nakon tog poziva je Rossi naišao na poziv Christopha Kappesa - i priključio se mreži "Schmalbart". Rossiju je stalo do pluralističkog mišljenja. Ukoliko netko na webu traži informacije o nekoj temi, onda ne bi trebao naići informacije postavljene na populističkim stranicama, mišljenja je Rossi. A postići to želi na primjer pomoću jedne "blog-parade". Pritom se blogeri međusobno pomažu u „šeranju" postova, što može utjecati na rezultate pretraživanja na Googleu. "Tako mi možemo suodlučivati o toj agendi", ističe Rossi.
Borba za nadmoć nad informacijama
Problem pritom je, međutim, što i desno-populistički mediji često ističu kako oni pridonose pluralizmu javnog mnijenja. Oni se insceniraju kao alternativa političkom i medijskom "mainstreamu" i tvrde da izgovaraju istine koje se u etabliranim medijima navodno zataškavaju. Mnogi u međuvremenu sumnjaju u to "da je sada druga strana za sebe otkrila naš lijepi stroj za spas svijeta zvan internet", kaže Rossi. Potreban je dijalog, kaže on, ali radi se i o tome da se ima nadmoć nad informacijama, dodaje. Doduše, ne smije se koristiti ista sredstva kao i populisti, kaže ona, ali: "Imamo slobodu da se s profesionalnim kampanjama pobrinemo za to da izjave koje su prema našem mišljenju lažne ne ostanu bez odgovora."
"Možda ćemo se raspasti poput pirata"
U kojem smjeru se "Schmalbart" kreće, ovisi i o financijskim sredstvima, jer za otkrivanje lažnih vijesti je potrebno zaposliti osoblje. Novac za taj projekt bi se trebao prikupiti pomoću kampanje na jednoj platformi za online-plaćanje i pomoću projektno orijentiranog tzv. crowdfundinga, odnosno grupnog financiranja. No, tu su i sumnje: "Mislim da nije političko mišljenje ono što razdvaja društvo, već više pripadnost nekom miljeu. Možda ćemo se raspasti jednog dana poput Piratske stranke", kaže Kappes.
Lažna vijest o Dortmundu koju je objavio portal "Breitbart News" je ipak ojačala njegovo mišljenje o tome da je "Schmalbart" potreban. A kako će taj projekt teći dalje, znat će se u idućim danima, jer 14. siječnja se sudionici tog projekta prvi put žele osobno (a ne samo virtualno) sastati u Berlinu.