Borba za naklonost latino birača
7. studenoga 2022Vruće je, sunce prži, gotovo da i nema hladovine između kaktusa i kuća u nizu. „Evo nas, tu smo u Arizoni“, kaže s osmijehom na licu Michael Ruiz. „Ovo su pustinjske temperature, nama zapravo i nije tako vruće. Ustvari je zima!"
Michael je u društvu Arisbeth Valenzuela, oni obilaze jednu ulicu u Phoenixu, glavnom gradu savezne države Arizone. Staju ispred svakog ulaza, kucaju na vrata. Ovo je kvart u kojem žive uglavnom ljudi latinsko-američkog podrijetla. Usred dana rijetko tko je doma. I ulice su gotovo prazne.
Ali Arisbeth i Michael se ne predaju, svaki dan pokucaju na vrata između 80 i 100 kuća. Oni su članovi organizacije "Mi Familia Vota" ("Moja obitelj glasa"), to je jedna nevladina organizacija čiji je cilj motivirati latino birače da izađu na biračka mjesta.
U utorak (8.11.) u SAD-u se održavaju kongresni izbori, takozvani „međuizbori“ (ili Midterms“. Oni su važni jer se na njima može promijeniti odnos snaga u Kongresu. Diljem SAD-a pravo glasa na izborima teoretski ima oko 32 milijuna birača podrijetlom iz Latinske Amerike, to je otprilike petina biračkog tijela. U nekim saveznim državama poput Mexica i Texasa oni čine čak 50% birača. Iz godine u godinu u SAD-u kontinuirano raste broj osoba s pravom glasa iz latino zajednice. Samo u Arizoni svake godine se zabilježi 38.000 mladih koji postanu punoljetni i steknu pravo glasa, to su mladi koji se identificiraju kao latino Amerikanci.
Slaba izlaznost
Oni su važna skupina birača, ali kako kaže Arisbeth (naslovna fotografija): „Mnogi ljudi iz ovog kvarta koji imaju pravo glasa nikada nisu izašli na izbore.“ Ona dodaje: „Mi im želimo pokazati gdje se mogu prijaviti kako bi mogli izaći na birališta. To je praktički obrazovni rad. Oni moraju znati da imaju pravo glasa, i da njihov glas vrijedi.“
U nekoj saveznoj državi poput Arizone ti su glasovi posebno važni, jer su mnogi „Swing Voters“ (birači koji ne biraju uvijek istu stranku) neodlučni – sve do posljednjeg trenutka. Među ljudima s pravom glasa u Arizoni je oko 32% latino birača, ali samo njih 19% koristi to pravo.
A da ta skupina itekako može biti odlučujuća, to su pokazali već i predsjednički izbori 2020. Biden je tada u Arizoni pobijedio tijesno, njegova prednost ispred Trumpa je iznosila samo 0,3%. I to u Arizoni, saveznoj državi u kojoj su u 20 godina prije toga uvijek pobjeđivali kandidati Republikanske stranke. Stručnjaci su rekli da su za taj zaokret bili zaslužni upravo latino birači. Već tada su naime organizacije civilnog društva poput "Mi Familia Vota" motivirale brojne latino birače da glasaju, a mnogi njihovi glasovi su otišlu upravo Demokratskoj stranci.
Novi pokret
"Razlog za to su bile rasističke reforme koje su provedene u godinama prije toga", kaže profesor Francisco Pedraza (Arizona State University), koji već 15 godina istražuje ponašanje latino birača u Arizoni. Kao primjer za to služi Zakon broj 1070 iz 2010. On je poznatiji i kao zakon “Pokaži mi svoju iskaznicu”. Njime je policajcima bilo dozvoljeno da bez ikakvog razloga mogu pitati bilo koju osobu koja im se “učini sumnjivom” na ulici, u parku ili u javnim ustanovama da pokaže vlastitu osobnu iskaznicu. Time se država Arizona htjela boriti protiv osoba bez papira, takozvanih ljudi "sans-papiers". Ali zakon je doveo do toga da se na temelju rasističkih motiva, odnosno na temelju boje kože ili izgleda, određuje koga će se bezrazložno kontrolirati. U latino zajednici zbog zakona je porasla doza kolektivnog straha, jer i mnogi ljudi koji imaju papire poznaju nekoga iz skupine "sans-papiers", ili su im čak pomogli da se etabliraju u SAD-u.
Još jedan primjer je Zakon broj 103 iz 2006. Do tada je naime u svim javnim ustanovama i državnim institucijama kao službeni jezik bio priznat engleski, ali i španjolski. Tim zakonom je međutim engleski etabliran kao jedini službeni pisani i govorni jezik u Arizoni. 74% senatora u Arizoni je podržalo taj zakon. U državi u kojoj su oba ta jezika tradicionalno sastavni dio javnog života, to se shvatilo kao napad na zajednicu koja govori španjolski.
"Ta ponižavajuća gesta od strane mnogih republikanaca u ovoj je državi dovela do toga da su bili motivirani pogotovo mladi pripadnici latino zajednice i pogotovo mlade žene. To ih je motiviralo da utemelje organizacije civilnog društva, da se bolje organizira latino birače i da ih se motivira da izađu na birališta.“
"U tijeku je vrlo jak pokret mladih pripadnika i pripadnica latino zajednice, neće on tako brzo nestati. To vidim svaki dan na svojim predavanjima. Ti mladi Amerikanci s latinsko-američkim korijenima su spremni dati sve od sebe“, kaže Pedraza.
„Nešto se mora dogoditi"
Vraćamo se u Phoenix. U predizbornu kampanju. Par ulica dalje, konačno netko otvara vrata: Maria je spremna popričati s Michaelom i Arisbeth. Ona kaže da u Arizoni živi već više od 30 godina i da nikada nije koristila svoje biračko pravo. Kaže da je mislila da je proces registracije kompliciran. I da latino birače ionako nitko ne sluša.
I sad se ona brine zbog aktualne gospodarske situacije u zemlji, zbog inflacije i moguće recesije. Nakon podužeg razgovora o postupku registracije za izbore i načina na koji može birati, ona priznaje: „Nešto se mora dogoditi“, kaže Maria. „Uskoro ću u mirovinu, ali mladi ljudi jedva preživljavaju u uvjetima aktualne gospodarske situacije.“
Maria ipak još ne zna kome će dati svoj glas. Ekonomija je tema kod koje, kako kaže, ima osjećaj da bi možda prije republikanci mogli pronaći rješenje za krizu. Ali ipak dodaje da će o svemu tome još malo razmisliti.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu