Borba za Škotsku na društvenim mrežama

U iščekivanju održavanja referenduma atmosfera na društvenim mrežama se usijala – kako u Škotskoj, tako i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kao što je bio slučaj u gotovo svakoj predizbornoj kampanji od pojave Facebooka i Twittera, aktivisti su kreirali posebne strategije za djelovanje na društvenim mrežama, kao oblik direktne komunikacije s biračima. Uz pomoć hashtagova #indyref (referendum o neovisnosti), #VoteYes (glasaj „za“), #LetsStayTogether (ostanimo zajedno) ili #BetterTogether (bolje je zajedno), političari i njihove pristaše izražavaju svoje – ponekad emotivne – stavove.

Čak se i javne osobe uključuju u raspravu, riskirajući tako da izgube neke fanove, ili pak dobiju nove, ovisno o tome koju stranu zastupaju. Reklamne kampanje kreirane da proizvode viralni efekat postavile su nove trendove, između ostalog – da cijelo vrijeme potiču kontroverze.

Evo i pregleda različitih stajališta koja su se mogla uočiti na društvenim mrežama uoči glasanja o neovisnosti Škotske 18. rujna 2014.

Različite emocije na Twitteru

Kad je osvanula vijest da je druga kraljevska beba na putu, predsjednik Škotske nacionalne stranke Alex Salmond nije se ustručavao da odsvira gajde naglašavajući škotske titule vojvode i vojvotkinje od Cambridgea.

I glazbenik Billy Bragg iskoristio je priliku za iskazivanje sažaljenja prema Engleskoj.

Na strani onih koji su protiv neovisnosti Škotske je autorica „Harry Pottera“ J.K. Rowling, koja je svoje stajalište izrazila metaforom:

Protiv neovisnosti je i bivši član Beatlesa Paul McCartney, koji je zbog iznošenja takvog stajališta primio „packe“ od druge strane.

Sarkazam na Youtubeu

Zagovornici i protivnici neovisnosti Škotske koriste i Youtube kako bi poslali svoju poruku. Oni koji su za neovisnost mogu pogledati spotove u kojima je zastupljen izuzetno optimističan pogled na Škotsku kao 20. na listi najbogatijih zemalja svijeta.

A ukoliko baš i niste pristaša neovisnosti, onda vam možda lekciju treba održati frustrirana škotska domaćica.

Taj video je dio kampanje #BetterTogether, ali su korisnici interneta samo nekoliko minuta nakon što je objavljen izašli s hashtagom #PatronisingBTLady, kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo, jer smatraju da je izrazito seksistički. Na kraju se ispostavilo da je video utjecao na neke birače da ipak glasaju za neovisnost.

Dobro razmislite prije glasanja

Dok dvije strane vode prave bitke na Twitteru, škotska pjevačica Annie Lennox na Facebooku poziva Škote da zastanu i dobro razmisle što donosi svaka od opcija, prije nego što se odluče kako će glasati. Čak 3.803 korisnika te društvene mreže podržalo je takav stav.

Imajući u vidu sve te duhovite, a ponekad i neugodne provokacije između dva tabora, teško je zamisliti da društvene mreže pomažu glasačima kod odlučivanja.

Igraju li društvene mreže neku ulogu na referendumu?

„Postoje tri osnovna razloga zašto se društvene mreže koriste u kampanjama“, kaže komunikolog Felix Flemming sa Sveučilišta u Münsteru u razgovoru za DW. „Prvo, putem interneta možete se brzo i direktno obratiti određenim ciljnim skupinama. Drugo, pomoću njih možete mobilizirati sljedbenike. I konačno, aktivisti mogu da reći što god žele i kad god to žele. Možete doprijeti direktno do birača bez straha da će vam netko skratiti rečenicu ili izostaviti neke važne elemente“, kaže Flemming.

Ali daje li to uopće neke rezultate?

Sudeći prema Flemmingu, nije dovoljno samo biti nazočan na mrežama. „Morate kreirati dijalog s biračima na Twitteru i Facebooku i potrudite se da se povežete s njima.“ A kako pokazuju statistike, veze između izbornih timova i njihovih glasača su sve čvršće.

„Razina aktivnosti na društvenim mrežama je na gotovo najvišem nivou ikada u britanskoj politici“, kaže stručnjak za Europsku uniju Jon Worth za DW. „Jedna stvar je potpuno jasna: sve više će se raditi na jačanju mreže svakog tima. Vođenje modernih kampanja je sada nezamislivo bez korištenja tih mogućnosti.“