Borba Švicaraca protiv 'švicarca'

"Značajno povećani bijeg od rizika na svjetskom financijskom tržištu je u posljednjim danima još više pogoršao problem precijenjenosti švicarskog franka", objavljeno je u Švicarskoj središnjoj banci. To za Švicarsku nipošto nije malen problem, jer "golema precijenjenost franka predstavlja opasnost za gospodarski razvoj Švicarske i povećao je rizik za stabilnost cijena", čulo se iz središnje novčarske institucije Švicarske.

Zato je Schweizerische Nationalbank (SNB) najavila "dodatne mjere" protiv (pre)jakog franka, a za početak je naložila povećanje bankovnih rezervi komercijalnih banaka sa 80 na 120 milijardi franaka. Iako bi to trebalo ohladiti tržište, zapravo je i ova mjera jedva polučila nekakav učinak: franak se sve više približava paritetu prema euru i mjenjački tečaj je ove srijede (10.8.) bio 0.959 eura za jedan franak. Jer iako nisu isključili tu mogućnost, tvrdi ekonomist njemačke Commerzbanke Ulrich Leuchtmann, Švicarci očito još nisu intervenirali na tržištu deviza kako bi spustili tečaj: "Ništa ne donosi objaviti mogućnost intervencije na deviznom tržištu i nakon toga ipak ne intervenirati."

Ali možda se može reći kako je upravo problem precijenjenog franka potakao da se riješi spor koji se godinama vodio između Njemačke i Švicarske: vlade te dvije zemlje su objavile kako je dogovoreno da i Nijemci koji sklanjaju svoj novac u Švicarskoj, moraju plaćati porez svojoj domovini. Riječ je o rješenju kakvo je već prije dogovoreno sa Austrijom gdje onda strane banke paušalno ubiru porez i proslijeđuju ga Berlinu - anonimno, dakle bez osobnih podataka osobe koja je tako željela izbjeći plaćanje poreza u Njemačkoj.

Zapravo ovaj sporazum još trebaju prihvatiti parlamenti obje zemlje, a nije još niti izvjesno, od kad će se on primjenjivati: stručnjaci procjenjuju da će njime biti izložena dobit ostvarena od godine 2000. Ali Švicarska je već pristala Berlinu, kao predujam, uplatiti 2 milijarde švicarskih franka - zbog postojećeg mjenjačkog tečaja je to preko 1,9 milijarde eura, koji će se onda obračunati od Nijemaca koji su potražili spas u Švicarskoj.

U ovoj situaciji to otprilike znači da oni, koji već traže utočište u sigurnim bankama Švicarske, neće još biti i nagrađeni što neće platiti i porez. Koliko Nijemci imaju imutka u toj alpskoj državi - već po prirodi same stvari nitko ne zna, ali procjene osciliraju od najmanje 100 do 300 milijardi eura.

Autor: A. Šubić (agencije)