Broj izvršenih smrtnih kazni raste

2011. u 57 zemalja svijeta gdje je najdrastičniji oblik kazne još na snazi, izrečeno je gotovo 2.000 smrtnih presuda. No iako se izvršenje smrtne kazne prakticira u još "samo 20 zemalja", prošle godine je izvršeno 676 smrtnih kazni što je stotinu više nego prošle godine, proizlazi iz redovitog godišnjeg izvješća organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI).

"Više nego u ostatku svijeta"

Sudeći po izvješću AI-a, jedan trend je očit: svake godine sve više zemlja ukida smrtnu kazu (kao npr. Latvija ili Mongolija početkom ove godine), ali zato raste broj izvršenih kazni u onim zemljama gdje se izvršenje kazne prakticira. "Postoji jedna mala grupa zemalja na čiji račun ide najveći broj smrtnih kazni", kaže Oliver Hendrich iz Amnesty Internationala. Pritom se prije svega misli na Kinu, gdje je, prema izvješću, prošle godine pogubljeno vjerojatno "više osoba nego u ostatku svijeta". Prava dimenzija broja izvršenih kazni u Kini je i dalje nedostupna jer Peking ove podatke tretira kao državnu tajnu. Doduše i prakticiranje smrtne kazne u Kini je posljednjih godina podvrgnuto reformama tako da na primjer, po najnovijem, svaku smrtnu kaznu mora potvrditi i Vrhovni sud. "No zbog neodostataka podataka mi nismo u stanju provjeriti imaju li ove reforme bilo kakvog učinka", kaže Hendrich.

Smrt zbog preljuba

Uz Kinu je najproblemtičnija regija Bliskog istoka gdje je zabilježen dramatičan porast izvršenih smrtnih kazni. U Iranu, Saudijskoj Arabiji, Jemenu i Iraku prošle je godine pogubljeno "najmanje 550 osoba". Situacija je još neizdrživija ako se baci pogled na listu "zločina" zbog kojih se u ovim zemljama izriče smrtna kazna: preljub, homoseksualni spolni odnosi ili odricanje od vjere. Kod sedmoro pogubljenih se čak radi o maloljetnicima. Amnesty International se nada da će "Arapsko proljeće" i demokratski pokreti na Bliskom istoku dugoročno pozitivno utjecati na neizdrživu situaciju glede izvršenja najstrože kazne. No zemlja u regiji u kojoj je izvršeno najviše egzekucija, Iran, nalazi se još daleko od bilo kakvih demokratskih promjena.

Smrtna kazna nije tema

Od industrijski najrazvijenih zemalja svijeta se jedino u SAD-u i Japanu prakticira smrtna kazna. No dok u Japanu prošle godine nije izvršena niti jedna smrtna kazna, u komorama za pogubljenje u SAD-u prošle godine je smrt pronašlo 43 osuđenika. Iako je posebice u inozemstvu postojala nada da će dolaskom Baracka Obame u Bijelu kuću SAD bar donekle promijeniti svoju politiku prema najstrožoj kazni, situacija se nije promijenila. Jedan od razloga treba tražiti u činjenici da na smrtnu kaznu najviše utječu političke odluke na razini saveznih država, a ne u Washingtonu. No i pored toga smrtna kazna nije tema koja bi zaokupljala američku javnost. "Ono što je bilo primjetno prilikom posljednje predizborne kampanje, vidljivo je i sad: smrtna kazna nije tema koja zanima birače", kaže Oliver Hendrich iz Amnesty Internationala. No nakon što su 2011. savezne zemlje Illinois i Oregon ukinule izvršenje smrtne kazne, postoji lagana nada da bi se tim primjerom mogli povesti i ostali dijelovi SAD-a.

U Europi je smrtna kazna, s izuzetkom Bjelorusije, ukinuta. Početkom ožujka ove godine u Bjeorusiji su smaknuta dvojica osuđenika optužena za teroristički napad na podzemnu željeznicu u Minsku. Apeli međunarodnih institucija za odustajanje od izvršenja smrtne kazne ostali su bez učinka.

Prema Amnesty Internationalu, diljem svijeta u ćelijama izvršenje smrtne kazne čeka 18.750 osoba. Najveći dio njih je osuđen u procesima koji ne ispunjavaju međunarodne pravne norme.

Autori: Mirjam Gehrke/Ulrike Mast-Kirschning/Nenad Kreizer 

Odg. ur.: Dunja Dragojević