Bruxelles očekuje lojalnost od zemalja kandidatkinja

Bruxelles očekuje od zemalja zapadnog Balkana da se u procesu europskih integracija što više usklade s Europskom unijom, između ostalog i na polju vanjske politike i međunarodnih pitanja. S tim ciljem je sa svim zemljama regije zapadnog Balkana ostvaren bilateralni kontakt povodom situacije u Ukrajini a tom prilikom su objašnjene i europske pozicije po tom pitanju.

„Europska unija poziva treće zemlje da se pridruže pozicijama koje usvoje 28 članica EU. To važi i u kontekstu situacije u Ukrajini i konkretno sankcija koje su usvojene“, objašnjava za Deutsche Welle glasnogovornica šefice EU diplomacije, Maja Kocijančić: „To je posebno važno za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU. Odluka je na njima, ali zemlje koje imaju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju imaju i obvezu usklađivanja s vanjskopolitičkim smjernicama Europske unije. Ambicija je da usklađivanje s EU stavovima bude što izraženije“, dodaje Kocijančić

Od zemalja zapadnog Balkana stav Europske unije po pitanju situacije u Ukrajini podržale su Albanija i Crna Gora. Makedonija se nije izjašnjavala, dok Beograd „balansira“ između Bruxellesa i Moskve. U Bosni i Hercegovini ni po ovom pitanju, nema konsenzusa, pri čemu predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, kaže kako podržava „demokratski izraz volje naroda na Krimu”.

Bruxelles prati koliko zapadni Balkan podržava njegove odluke

Iako u Bruxellesu naglašavaju da zemlje koje pretendiraju na članstvo u EU nemaju pravno formalnu obavezu podržati ovakve odluke zemalja članica Unije, istodobno se upozorava kako se obveze preuzete iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju „budno prate“, i da će imati „svoje efekte“ na godišnje izvještaje o napretku svake zemlje pojedinačno u procesu europskih integracija. Europski analitičari međutim ocjenjuju kako ukrajinska kriza neće donijeti promjene u odnosu EU-a prema europskim integracijama zemalja zapadnog Balkana. “Usklađivanje vanjskih politika zemalja zapadnog Balkana s onom EU-a jest poželjno, ali u ovom trenutku ono nije neophodno niti odlučujuće pitanje”, kaže za DW direktor grupe Neovisnih diplomata Nicholas Whyte.

Diplomatski izvori u Bruxellesu kažu kako EU ipak očekuje da će joj se zemlje koje pretendiraju na članstvo približiti što više u stavu prema Ukrajini, dodajući da se shvaća i “težina pozicije” za Srbiju ili BiH. S jedne strane od BiH se očekuje da „riješi svoje interne procedure“, dok se od Beograda očekuje „malo jasniji stav“ i neskrivanje iza još neformirane vlade.

“Srbija je, po mom mišljenju, vjerojatno prvi kandidat za sljedeću članicu EU, ispred i Crne Gore ili Albanije. U ovom trenutku tu ne vidim bilo kakve promjene kao rezultat krize u Ukrajini”, kaže za DW analitičar Centra za europske političke studije u Bruxellesu, Michael Emerson.

Nema povezivanja situacije u Ukrajini i Republike Srpske

Poznavaoci balkanskih prilika u Bruxellesu ocjenjuju kako ne postoji ni prijetnja od destabilizacije situacije na zapadnom Balkanu kao posljedica “krimskog scenarija”. Povodom izjave predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, da se u RS“dobro prati ono što se događa u svijetu” i da će se “raditi na primjeru najboljih svjetskih iskustava, kada za to dođe vrijeme”, u Centru za europske političke studije kažu kako EU ne bi trebala ni komentirati niti stvarati bilo kakvu vezu između izjava predsjednika Dodika i situacije u Ukrajini. “Ne mislim da će se takve poruke iz Republike Srpske uzimati ozbiljno i to ni od strane EU-a niti od Srbije ili Hrvatske”, ocjenjuje Emerson za DW.

Nicholas Whyte podsjeća kako su se izjave o “samoopredjeljenju i referendumu mogle čuti i ranije” ali da je sve ostalo na retorici. “Republika Srpska status nije promijenila ni kada je Crna Gora postala neovisna, ni kada je Kosovo proglasilo neovisnost, niti kada je to učinio Južni Sudan. Ako je sada nešto postalo jasno, to je reakcija Europske unije koja je pokazala da se takva vrsta promjena granica ne tolerira u međunarodnoj zajednici.”

Whyte kaže da su se iz različitih dijelova Balkana posljednjih dana mogla čuti tumačenja o tome kako je “Rusija sada pokazala da je na njihovoj strani”. U pitanju je, kako zaključuje Whyte, “pretjerani optimizam”. “To jednostavno nije istina jer Rusija je samo na ruskoj strani i ni na čijoj više”, zaključuje Whyte u razgovoru za Deutsche Welle.