Atena pod pritiskom

Od ove srijede će posudba novca za grčke banke biti teža i skuplja. Europska središnja banka (ESB) neće više grčke vrijednosne papire prihvaćati kao jamstvo za kredite. Državne obveznice koje na financijskim tržištima smatraju "smećem" Europska je središnja banka do sada iznimno prihvaćala kao pokriće jer se Grčka nalazila u programu pomoći eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda. Kao takozvana "programska zemlja" Grčka je zadovoljavala određene kriterije vjerovnika. No, ovaj program pomoći za Grčku, drugi po redu, istječe 28. veljače. S obzirom da je nova grčka vlada priopćila kako postojeći program ne namjerava okončati po pravilima kao i da ne želi uzimati novi program pomoći, predsjednik ESB-a Mario Draghi je povukao konzekvence koje je prema pravilima svoje banke morao povući: nema više novca na ime grčkih obveznica.

Da grčke banke ne bi upale u probleme s likvidnošću, mogu posegnuti za programom Europske središnje banke "ELA". Grčka narodna banka može bankama posuđivati novac, ali na vlastiti rizik i s većim kamatama nego do sada. Glavni ekonomist Europske središnje banke Peter Praet je u utorak u Lisabonu još jednom naglasio da je "ELA" prijelazni program za hitne i izvanredne situacije. "On je samo neka vrsta mosta koji vodi prema nečemu", rekao je i dodao da "ELA" po svojoj definiciji ne može biti trajno rješenje za financiranje Grčke. Ukoliko mnogi vlasnici računa u Grčkoj dođu na ideju da brzo podignu svoj novac i zatvore svoje račune, banke bi vrlo brzo mogle upasti u velike poteškoće. Jedan visoko pozicionirani bankar iz Atene je agenciji Reuters rekao da proteklih tjedana nije došlo do povećanja odljeva kapitala.

Eurozona očekuje prijedloge iz Atene

S obzirom na zaoštrenje financijske situacije u Grčkoj ministri financija 19 zemalja eurozone sastaju se na hitnom sastanku u Bruxellesu. Predsjedavajući eurozone, nizozemski ministar financija Jereon Dijsselbloem želi od novog grčkog ministra financija Yanisa Varoufakisa čuti kako planira sanirati Grčku. Varoufakis je posjetio brojne evropske metropole, ali je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble nakon razgovora s njim rekao da mu nije jasno što grčki ministar financija hoće i kako bi to sve trebalo funkcionirati. Varoufakis isto kao i grčki premijer Alexis Tsipras odbacije daljnje kredite pomoći po dosadašnjim uvjetima. Iz drugog programa pomoći, koji je još na snazi, Grčka bi mogla uzeti još 1,8 milijardi eura. Umjesto toga Yanis Varoufakis moli da mu se omogući prijelazni kredit do lipnja. Do tada grčka vladajuća koalicija, sastavljena od radikalne ljevice i populističke desnice, namjerava predstaviti sveobuhvatan program. Koliki bi trebao biti prijelazni kredit i pod kojim uvjetima bi bio uzet još nije jasno.

Premijer Alexis Tsipras kaže da je to za obje strane povoljnije rješenje. Navodno je predstavljen program sanacije od deset točaka koje Europska komisija u Bruxellesu, međutim, još nije dobila na uvid. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je u intervjuu za DW u ponedjeljak (9.2.) rekao da Grčka ne može samo iznositi zahtjeve već da mora pristajati kompromise. "To je na gospodinu Tsiprasu. On se sadržajno mora očitovati i to tako da dogovor bude moguć. Potrebno je da se pokrenu obje strane, ali to ipak ne može biti totalno simetrično", rekao je Juncker.

Kriza demokracije?

Europski zastupnik Dimitrios Papadimoulis, član Tsiprasove Syrize, zatražio je od eurozone da donese mjere koje bi grčke dugove učinili podnošljivima i kako je rekao "nosivima". Predsjednica kluba zastupnika Ljevice u Europskom parlamentu, kojemu pripada i Syriza, štoviše vidi opasnost za demokraciju u Europi, ako se ne olabave mjere štednje. "Grčki birači su glasali protiv politike sanacije koju vodi eurozona", rekla je Gabi Zimmer. "Proteklih dana sam imala utisak da dio odgovornih u EU-u još nije shvatio da mi nemamo samo posla s političkom krizom u EU-u, već da je ekonomska i financijska kriza povezana s krizom demokracije u Europskoj uniji."

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je za DW da on izlazak Grčke iz eurozone nema na radaru. Dodao je i da je tri godine kao šef eurozone proveo trudeći se zadržati Grčku u zajedničkoj monetarnoj uniji. Grčki ministar financija Varoufakis zaprijetio je u jednom intervjuu da bi Grčka, ako bi bila prisljena izaći iz eurozone, mogla za sobom u provaliju povući ostatak zemalja eurozone. Diplomati EU-a očekuju u Bruxellesu dugu i kontraverznu sjednicu zemalja eurozone. U četvrtak će se Grčkom pozabaviti i šefovi država i vlada. Odluke, kako je rekao šef euroskupine Jereon Djisselbloem, moraju pasti do 16. veljače. Onda će se predstavnici 19 zemalja eurozone ponovno sastati u Bruxellesu. Ukoliko Grčka ne bude željela produženje programa pomoći koji završava 28. veljače, onda je period od 16. do 28. veljače potreban kako bi se to provelo u djelo. A na koncu bi taj korak morali blagosloviti grčki i njemački parlament, kao i parlamenti ostalih zemalja članica eurozone.

Jedan od rijetkih konkretnih koraka grčke vlade bila je najava odlučne borbe protiv utajivača poreza. To dosadašnjim strankama zbog tijesne povezanosti s moćnim gospodarskim i drugim interesnim skupinama, nije pošlo za rukom. Briselski ekonomist Zsolt Darvas smatra da Syriza može održati ovo obećanje. "Syriza bi na tom polju mogla postići mnogo, jer je utaja poreza u Grčkoj tako raširena pojava da bi se pravilnim i pravednijim ubiranjem novca moglo prikupiti puno više sredstava kojima bi se osiguralo funkcioniranje države i pomoglo privredi da stane na noge", rekao je Darvas Darvas s Instituta Bruegel u Bruxellesu. Europski zastupnik iz redova konzervativaca Markus Ferber (CSU) sa skepsom gleda na zahtjeve nove grčke vlade za otpustom duga i prelaznim kreditom. "Investicije u Grčkoj su već sada moguće. Nama ne nedostaje ideja za njihovu realizaciju. Nama je u Grčkoj potrebna državna uprava koja je u stanju ta sredstva dovesti do ljudi, potaknuti ulaganja i pustiti da u zemlju uđu investicije. Ukoliko gospoda Varoufakis i Tsipras to omoguće, Grčka će procvasti."