Budžet "bez karaktera" i s manjkom od 15 milijardi

„Bit će novih zaduživanja, ali ne i novih poreza“, poručila je Vlada uoči današnje parlamentarne rasprave o prijedlogu budžeta i uputila i prateći Zakon o izvršenju proračuna, kojim predviđa ukupno zaduživanje države od 23,2 milijarde kuna, od čega se 9,9 milijardi odnosi na otplatu dugova.

Ministar financija Ivan Šuker tvrdi kako se budžetom šalje jasna garancija građanima „da će dobiti mirovine, da će dobit plaće, da će socijalnu pomoć, da sve ono što se iz Državnog proračuna treba podmirit da će se podmirit. Isto tako, Hrvatska će uredno slijedeće godine servisirat svoje obveze.“ Ovo je proračun bez karaktera, poručuje predsjednik najjače opozicijske stranke SDP-a Zoran Milanović, ističući kako oni koji ga podrže, nisu odgovorni prema hrvatskim građanima. „Ovo je jedan proračun depresije, očaja i kukavičluka.“, ocjena je predsjednika HNS-a Radimira Čačića, a uz te stranke, odbijanje prijedloga budžeta najavili su i umirovljenici. Za HSU, kazao je predsjednik Silvano Hrelja, on je neprihvatljiv jer se Vlada nije odrekla ničega niti je zahvatila u krupni kapital. „Niti je razvojni niti je štedljiv niti je ekonomičan.“, kazao je Hrelja. Za ekonomske analitičare budžet je neodrživ jer se prihodovna strana neće puniti kako je predviđeno, pa će biti nužan rebalans, odnosno novo zaduživanje države.

Bez MMF-a

Mirovine su zamrznute, plaće u javnom sektoru također pa ni MMF nema što tražiti u Hrvatskoj. Tako je predložene državne financije za 2011. protumačio predsjednik Sindikata znanosti i visokog školstva Vilim Ribić.To za gotovo 1,2 milijuna umirovljenika konkretno znači da se ne trebaju nadati povećanju mirovina sve do rujna 2012. godine. Budući da se mirovine nisu povećavale od ožujka 2009. godine, jasno je da će hrvatski umirovljenici tri godine živjeti s istim prihodima, izuzev 90 tisuća onih koji dobivaju povlaštene penzije veće od tri i po tisuća kuna a koje su od srpnja ove godine manje za deset posto.Većim plaćama ne mogu se nadati ni oni koji rade za državu, izuzev prosvjete koja dobiva dodatak od 2,5 posto. Za plaće oko 250 tisuća zaposlenih u javnom sektoru i državnoj upravi potrošit će se jednako kao i u ovoj godini. Otprilike isti trošak planiran je i u 2012. godini. Za plaće zaposlenih, uključujući i zdravstvo, država će potrošiti oko 34 milijarde kuna. Na mirovine će pak otići 35,1 milijarda kuna, što znači da umirovljenici i zaposleni „pojedu“ oko 57 posto proračuna.

Ove se godine, inače, država morala zadužiti 34 milijarde kuna, od čega je 19 milijardi bilo za otplatu starih kredita, a u 2011. godini država će podići 23 milijarde kuna kredita, od čega će oko deset milijardi kuna otići na vraćanje starih dugova, dok će se javni dug povećati za ukupno 13 milijardi kuna. U 2012. godini zaduženje je planirano u iznosu od 20,45 milijardi kuna, od čega na otplatu otpada osam milijardi, a ostatak na pokrivanje minusa. U 2013. godini zaduženje će biti 20,8 milijardi, a na otplatu dugova otići će 12,9 milijardi. Prihodi su manji iako će porezni prihodi i prihodi od trošarina i doprinosa rasti, ali država u sljedećoj godini ne može računati na prihode od kriznog poreza. Zato će na kraju manjak u državnoj kasi biti 14,8 milijardi kuna, što je za 880 milijuna kuna više nego u ovoj godini. Država će u 2011. zaraditi 107 milijardi kuna, odnosno milijardu kuna manje nego u ovoj godini, a najvećim dijelom dogodit će se to zato što je ukinut krizni porez, ali i radi toga što pada zarada od poreza na dobit i poreza na dohodak.

Crne ekonomske prognoze

Analitičari smatraju kako ovakvom politikom Vlada zemlju vodi u novo depresijsko dno, što će hrvatsko gospodarstvo dosegnuti potkraj ožujka, do kada će još najmanje 30 tisuća radno sposobnih ostati bez posla, a stopa nezaposlenosti premašiti 19 posto, koliko je iznosila na kraju 1995. godine, neposredno nakon Domovinskog rata. Strahuju da će državni dug premašiti krajnji dopustivi prag od 60 posto BDP-a, što će poskupjeti dalja zaduživanja Ministarstva financija u zemlji i inozemstvu. Zbog toga neki ekonomisti ne isključuju ni dodatna porezna opterećenja. „Povećanje stope PDV-a moglo bi sačuvati stabilnost javnih financija, ali dodatno će opteretiti potrošnju.“, upozorava ekonomist Vladimir Novotny. Za jedne je, dakle, Vladin prijedlog državnih financija za 2011. jedini moguć, a za druge tek uvod u nova zaduženja jer nema nikakvih pravih zaokreta u gospodarskoj politici.

Autorica: Gordana Simonovć

Odg.ured: Željka Telišman