Bugarska pred novim izborima?

Balkanskom političkom krajoliku nikada nije nedostajalo živopisnih likova. Ta galerija je od početka travnja bogatija za glazbenika i televizijskog voditelja Stanislava Slavija Trifonova koji je sa strankom „Ima takav narod" uzeo 17,4 posto glasova. Tako je završio kao drugoplasirani iza stranke GERB, koju predvodi Borisov i koja je dobila 25,7 posto glasova.

Trifonov je krenuo od nule, vodeći kampanju mahom na društvenim mrežama, no pretekao je i socijaliste i stranku bugarskih Turaka. Zalaže se za većinski izborni sustav, upola manje zastupnika u parlamentu, direktan izbor državnog odvjetnika i šefa policije.

Borisov nije mogao osigurati većinu, Trifonov nije htio ni pokušati. Zato će se opet ići na birališta.

Tradicionalne stranke platile ceh

„Ishod izbora je bio poput potresa", kaže Borjana Dimitrova, direktorica instituta za ispitivanje javnog mnijenja Alpha Research. Najveća iznenađenja su, kaže, uzlet Trifonova i sunovrat socijalista. Za ovo drugo Dimitrova krivi rukovodstvo bivše komunističke partije koje posljednjih godina nastupa „populistički, antiliberalno i proruski“.

Prosvjedni glasovi mnogih Bugara kojima je dosta i Borisova i socijalista bili su raspoređeni na tri nove snage. Osim „Ima takav narod", u parlament su ušli i „Demokratska Bugarska" (9,29%) i „Uspravi se! Mafija van!" (4,64%). Oni su profitirali od masovnih prosvjeda prošlog ljeta, kada su građani optuživali Borisova za korupciju i veze s mafijom.

„Ishod izbora sa više novih stranaka je mala senzacija i pozitivna posljedica prosvjednog ljeta"; kaže nam Aret Demirci iz ureda njemačke zaklade Friedrich Naumann u Sofiji. „Birači su jasno rekli da ne žele da sve ostane po starom, ali nisu omogućili većinu novima. Uz to, nove stranke unaprijed su kategorički odbile suradnju i s Borisovljevim konzervativcima, i sa socijalistima, i sa strankom Turaka."

Zato sada u Bugarskoj postoji politička kriza, ali je demokracija prodisala, kaže Vesela Černeva, direktorica Europskog vijeća za međunarodne odnose u Sofiji. Izbore nisu pratili ni nasilje niti pozivi na bojkot, a sve stranke su prihvatile službene rezultate.

Sve je moguće

Očekuje se da predsjednik Rumen Radev možda već ovoga tjedna raspusti parlament i raspiše nove izbore, vjerojatno za 11. srpnja. Do tada bi moglo biti nezgodno za Borisova, jer bi se prijelazna Vlada, osim pripremom izbora, mogla pozabaviti i ispitivanjem korupcijskih afera. To traže sve ostale stranke, a tome je naklonjen i predsjednik Radev.

Čini se da sve političke snage očekuju još bolji ishod na ponovljenim izborima. Borisov i Trifonov se nisu ni pojavljivali u parlamentu iako su izabrani za zastupnike, već šalju borbene poruke preko Facebooka. Kod socijalista je uslijedio niz ostavki, dok turska stranka pokušava mobilizirati biračko tijelo u provinciji i iseljeništvu.

Sve je moguće, kaže nam Borjana Dimitrova, od toga da nove stranke osvoje većinu, preko nastavka pat-pozicije koja bi vodila ustavnoj krizi, do povratka Borisova. I Aret Demirci upozorava da starog političkog lisca Borisova ne treba unaprijed otpisati.

Dok građani čekaju novi vladu, gomilaju se zadaci. Od suzbijanja pandemije i povlačenja sredstava iz europskih fondova za gospodarsku obnovu, preko spora sa Skopljem do reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Bugarska na listi Reportera bez granica kotira na očajnom 112. mjestu u svijetu po slobodi medija, dok Freedom House smatra da u toj balkanskoj zemlji ne vlada demokracija već „hibridni režim“.

No trenutno u javnoj sferi za to sve nema mjesta, čak je i korona potisnuta duboko u drugi plan. Cijela Bugarska raspravlja o novom okršaju Borisova i Trifonova, i o tome u kakvom će stanju neka nova vlast zateći zemlju nakon dvanaest godina vladavine stranke GERB. Ako do promjene na vlasti uopće dođe.