Bundesliga (još) nije Premier League
21. kolovoza 2014
U ekonomiji je bonitet jako važan. Status "Triple A" imaju samo zemlje koje najbolje kotiraju u gospodarskim vodama, npr. Njemačka. Triple A odnedavno se koristi i u kontekstu Bundeslige. I misli se na Audi (naslovna fotografija: Audi je službeno vozilo igrača i zaposlenika Bayerna), Adidas i Allianz. Tri velika njemačka poduzeća su suvlasnici rekordnog njemačkog prvaka, minhenskog Bayerna.
Bayern je u kreiranju vlasničke strukture (i u potrazi za financijski potentnim partnerima) slijedio primjer velikih klubova iz inozemstva. A Bayernov primjer slijede i drugi bundesligaši. Koncern Evonik je "ušao" u Borussiju iz Dortmunda, proizvođač sportske opreme Puma upravo se sprema učiniti isto.
Bayern kao (nacionalni) uzor
U berlinskoj Herthi vlasnički udjel posjeduje investicijski fond KKR, u HSV-u je "zakon" milijarder (i šef logističkog diva Kühne&Nagel) Klaus-Michael Kühne. U Werderu iz Bremena se intenzivno razmišlja o potencijalnim strateškim partnerima.
Čini se da taj trend više nije moguće zaustaviti. Prije sedam godina (2007.) VfB Stuttgart je osvojio titulu njemačkog kluspkog prvaka. "Mi smo posljednje registrirano društvo (udruga, op. red.) građana koje je postalo prvak Bundeslige", kazao je predsjednik VfB-a Bernd Wahler u jednom nedavnom intervjuu. I dodao je: "Vjerojatnost da to netko uskoro ponovi je po mom mišljenju jako mala."
Stuttgart je reagirao i pomoć traži u milijunima financijski jakih (su)vlasnika. VfB namjerava restrukturirati klub. Odjel s profesionalnim igračima bi trebao biti odvojen od ostatka kluba i pretvoren u - dioničko društvo. Stuttgart će nakon toga na tržištu (u obliku vrijednosnih papira) ponuditi 25postotni suvlasničko udio. Klub se nada da će se tako u blagajni bivšeg prvaka naći 70 milijuna eura.
Daimler bi, kako se čuje, ubuduće trebao biti najveći pojedinačni vlasnik. Proizvođač automobila iz Stuttgarta trenutno je sponzor VfB-a, stadion na kojem klub igra svoje utakmice zove se Mercedes-Benz Arena.
Učiti od najboljih
Hamburger SV želi slijediti primjer Stuttgarta, Hertha BSC to je već i učinila. Za 60 milijuna eura berlinski je klub prodao suvlasnički udio KKR-u. Sportski ekonomist Henning Vöpel iz Hamburškog instituta za svjetsko gospodarstvo (HWWI) kaže da se radi o trendu koji prakticiraju mnogi klubovi: "Sve manje klubova je registrirano kao klasična udruga. Oni mijenjaju pravnu formu kako bi bili konkurentniji i kako bi si osigurali nove izvore financiranja."
A kako se to radi svi uče od - Bayerna. Rekorder po broju nacionalnih titula prvaka već je 2002. reformirao svoje uređenje i "izolirao" profi-pogon koji je registriran kao klasično dioničko društvo. Adidas, Allianz i Audi u ovom trenutku zajedno posjeduju 24,9 posto vlasničkog udjela. Samo je Allianz za svoj 8,3-postotni udio platio 110 milijuna eura.
Slično je postupila i konkurencija iz Dortmunda. Nakon što je prije deset godina doslovce u posljednji čas spriječen stečaj kluba, "žuto-crni" su svoj profesionalni odjel registrirali kao komanditno društvo na dionice (Kommanditgesellschaft auf Aktien, KGaA). Dortmund je trenutno jedini njemački klub čije su dionice izlistane na burzi. I jedini klub koji trenutno uopće ozbiljno konkurira Bavarcima - i sportski i ekonomski.
Problemi sa sponzorima
Schalke 04 je, barem kad se radi o vrhunskim klubovima Bundeslige, jedini klub-udruga. Schalke ne prodaje dionice, Schalke "živi" uglavnom od novca svojih sponzora. Aktualno je to ruski energetski koncern Gazprom - i to je trenutno veliki problem "kraljevsko plavima" iz Rurske oblasti. Zbog krize u Ukrajini Schalkeov ugled, naime, pati. Loš imidž Gazproma (tvrtke kojom se praktički upravlja iz Kremlja) odražava se i na ugled koji Schalke ima u javnosti.
O svojim financijerima su još ovisniji VfL Wolfsburg i Bayer 04 Leverkusen. Njihova egzistencija je povezana sa spremnošću njihovih "mecena" (koncerni Bayer i Volkswagen) da pumpaju novac u bundesligaške klubove. Farmaceutski koncern Bayer svojedobno je bio sponzor i bivšeg bundesligaša Bayera 05 Uerdingena. Nakon što je koncern okončao suradnju, Uerdingen se srozao u - šestu ligu.
Leverkusen i Wolfsburg imaju jednu sličnost. "Oni su iznimke koje Njemačka nogometna liga (DFL) tolerira, iznimka od pravila 50+1", kaže ekonomist Vöpel. Tim se pravilom želi spriječiti da neki investitor (kao u engleskom Premier Leagueu, gdje je većina klubova u rukama investitora, op.red.) ima prevelik utjecaj u nekom nogometnom klubu, odnosno da klubovi postanu previše ovisni o nekom šeiku ili oligarhu. U Njemačkoj klubovi sami moraju biti svoji - većinski vlasnici.
Posljednji Mohikanci...
Pogledamo li njemačku Bundesligu i krenemo li u potragu za klubovima koji su još uvijek klasične udruge (i ne ovise o velikim sponzorima), vjerojatno ćemo ih naći u donjem dijelu tablice: Augsburg, Mainz, Freiburg, Paderborn. A tamo će i ostati, smatra Henning Vöpel.
"Iako oni dobro rade, uvijek se vraćaju na dno, jednostavno ne uspijevaju dugoročno uspostaviti priključak s vodećim momčadima", dodaje ekonomist. Vöpel je uvjeren da će se komercijalizacija Bundeslige nastaviti: "Taj trend je nezaustavljiv i na koncu prisiljava svaki klub da se otvori." I to - investitorima.