Bundeswehr: Njemačka u Litvu šalje 4.000 vojnika

Njemački ministar obrane Boris Pistorius boravio je u Litvi manje od pola sata prije nego što je objavio vijest dana. Još na aerodromu, iznenadivši čak i njemačke novinare, rekao je: „Njemačka je spremna stacionira snažnu brigadu u Litvi na stalnoj bazi.“ Time je privremeno stavio točku na diskusiju koja traje mjesecima, iako mnoga pitanja i dalje ostaju bez odgovora.

Litvu je posljednjih mjeseci posjetilo više važnih njemačkih političara. Predsjednik Frank-Walter Steinmeier bio je tamo krajem svibnja, a predsjednica Bundestaga Bärbel Bas u lipnju. I Nijemci su stalno i na svim razinama, nekad manje, a nekad više, bili suočeni sa željom Litve da se Bundeswehr trajno stacionira na području Baltiku.

Litvanci su se pritom pozivali i na obećanje Olafa Scholza iz 2022. Prije skoro godinu dana, nakon razgovora s predsjednikom Litve Gitanasom Nausedom, kancelar je najavio da će Njemačka pojačati svoj doprinos zaštiti Litve. Ipak, i nakon toga, mnogo detalja je ostalo nejasno. Njemačka već sada osigurava značajan dio jedinica NATO-a u okviru programa „Enhanced Forward Presence" (EFP). Tako je gotovo 800 vojnika Bundeswehra na terenu, ali oni se rotiraju na svakih šest mjeseci.

Umjesto brzog raspoređivanja – stalno stacioniranje

Od 2017. njemački model za zaštitu istočnog krila NATO-a je bio sljedeći: imati trupe spremne za Litvu – ali u Njemačkoj. Na redovnim vježbama vojska se obučavala tako da ljude i materijal što brže prebaci iz Njemačke u Litvu, kopnom, morem i zrakom. To trenutno uvježbava tisuću vojnika tijekom manevara „Griffin Storm". Oni su od sredine lipnja u Litvi, s oko 300 tenkova i artiljerijskom opremom. Brigadni general, koji je odgovoran za tu vježbu, kaže da je to dobro funkcioniralo.

Međutim, imajući u vidu događaje u Rusiji tijekom vikenda, odnosno pobunu Wagnerovca Jevgenija Prigožina, pitanje je da li bi veliki transfer vojnika iz Njemačke u Litvu doista bio dovoljno brz u hitnim slučajevima?

A ako pitate ljude iz prakse, kao što je 38-godišnji časnik Thomas koji sudjeluje u manevrima u Litvi, može se čuti da je premještanje ljudi i materijala „logistički izazov“. Opskrbljivanje je „naravno ograničeno“, jer ne možete, kako kaže, sve ponijeti sa sobom iz Njemačke. Međutim, ako budu stalno stacionirane, jedinice bi mogle uspostaviti vlastitu infrastrukturu u Litvi, a to znači da se opskrbljuju lokalno. Njemačka vojska bi tako „definitivno bila spremna brže reagirati".

Geografski položaj čini Litvu ranjivom

To je važan faktor, jer geografski položaj s granicama s Bjelorusijom i ruskom eksklavom Kalinjingradom, Litvu čini ranjivom. Stručnjak za pitanja obrane Cristian Mölling iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) kaže da u baltičkim državama postoji „nedostatak strateške dubine“. To znači da bi u slučaju napada ruska vojska mogla vrlo brzo proći do Baltičkog mora i zauzeti ili barem odvojiti Estoniju, Litvu i Latviju.

Pristupanje Finske i Švedske NATO-u malo toga bi promijenilo, zato što bi u hitnom slučaju te dvije zemlje svoju vojsku morale iskrcati amfibijski preko Baltičkog mora. Zato bi stalno prisustvo 4.000 vojnika Bundeswehra moglo ima „efekt odvraćanja", kako ga se naziva u stručnim krugovima.

Slično kao SAD u Njemačkoj

Pistorius je obećao 4.000 njemačkih vojnika – ali uz dva ograničenja: brigada će se razvijati istim tempom u kojem Litva bude osiguravala odgovarajuću infrastrukturu. Predsjednik Litve obećao je da će pripremama dati visok prioritet. On želi ubrzati tehničke i pravne procedure kako bi se najkasnije do 2026. osigurali stambeni objekti, poligoni, skladišta streljiva, ali i škole i vrtići.

Jer, njemačkim vojnikinjama i vojnicima trebalo bi se omogućiti da dođu i sa svojim obiteljima. To bi bio „sustav stanovanja“ sličan onome koji vojnici Sjedinjenih Država već desetljećima prakticiraju u Njemačkoj. Ipak, i dalje je otvoreno pitanje hoće li dugoročni zadatak u inozemstvu biti dovoljno privlačan za mnoge u Bundeswehru.

Stoltenberg hvali njemačke planove

Osim nužne infrastrukture, na to mora pristati i NATO. Ipak, to je više formalnost. Glavni tajnik NATO-a je na zajedničkoj konferenciji za novinare pohvalio najavu njemačkog ministra Pistoriusa. Prema Jensu Stoltenbergu, Njemačka tako pokazuje snažno liderstvo.

To će vjerojatno pozdraviti i najvažnija NATO-ova nacija, Sjedinjene Američke Države. Pogotovo što će tema „Europa i njezini napori da se obrani“ vjerojatno imati veću ulogu u predstojećoj predizbornoj kampanji u SAD-u.

uh/dr (ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu