Buzek: "Sumnje Hrvata u Europu ne čude - ali će se sumnje raspršiti"

Konzervativni poljski političar Jerzy Buzek na kraju je svojeg mandata kao predsjednika Europskog parlamenta svakako može reći da je mnogo toga proživio. Kriza, skandali, ali i nekoliko svijetlih trenutaka obilježili su razdoblje njegove dužnosti na čelu ove europske institucije. Zasigurno među pozitivne priče njegova mandata je završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom i potpisivanje ugovora o pristupanju te zemlje. Jerzy Buzek nije krio svoje oduševljenje s pozitivnom pričom koje Hrvatska nudi Europskoj uniji koja proživljava natežu krizu do svojeg postojanja.

I Poljaci su sumnjali u Europu

"Hrvatska je izvanredna priča za vrijeme mojeg mandata", smatra predsjednik EP Jerzy Buzek. On je podsjetio da je tipično da uoči referenduma rastu sumnje građana u Europsku uniju. Buzek je rekao da je i 2003. godine u Poljskoj došlo do porasta nepovjerenja građana prema EU, ali rezultat na referendumu je bio da se 57 posto građana Poljske izjasnilo za članstvo u EU, podsjeća Buzek. "Danas, gotovo deset godina kasnije, u Poljskoj je 83 posto Poljaka za članstvo svoje zemlje u Europskoj uniji i to je moja poruka Hrvatima uoči referenduma."

Tjedan dana prije završetka svojeg mandata Buzek je odgovarao na pitanja novinara u briselskom press klubu. Kolege novinare su posebno zanimala zaštita novinarskih prava, ne samo u svijetu već i u Europi, određenim zemljama članicama pa i u samom Bruxellesu. Predsjednik briselskog novinarskog kluba Thomas Friedrich predsjednika Buzeka je upozorio da je zbog nedostatka novca ukinuta novinarska nagrada Europskog parlamenta. Predsjednik Buzek se slaže da su neovisni mediji i novinarske slobode ključne, a dobro se sjeća i socijalističkog razdoblja u svojoj zemlji kad nije bilo ni traga slobodnim medijima.

Burna vremena za Europu

Svoje dvije i pol godine na čelu Europskog parlamenta Jerzy Buzek sažima u iskustvo predsjedavanja u neobično burnim vremenima. Sjetimo se; sredinom 2009. godine, kada je preuzeo mandat, nije bilo jasno, hoće li Europska unija složiti oko načela koja su kasnije dovela do Lisabonskog sporazuma. Jedna od prvih službenih posjeta Buzeka je odvela u Irsku, gdje je održan referendum o Lisabonskom sporazumu koji je na kraju ipak prošao. Zatim je Češka pokušala blokirati, ali i u rješavanju tog problema je osobno sudjelovao Buzek. Stupanje na snagu Lisabonskog sporazuma Europskom parlamentu date su veće ovlasti kao jedinom tijelu kojeg izravno biraju građani Europske unije.

Pola milijarde građana 27 zemalja članica Europske unije u Europskom parlamentu moraju imati zastupnike koji će voditi EU u ime povjerenja birača. Međutim, to je povjerenje ozbiljno poljuljano kada je britanski list "Sunday Times" objavio razgovore s tri europska zastupnika kojima je nudio novac ako "proguraju" ili podrže prijedloge zakona koji odgovaraju određenoj interesnoj skupini. Nakon što je skandal izašao u javnost, sva trojca zastupnika podnijela su ostavke, a Europski parlament u rekordnom vremenu je pooštrio svoja pravila.

Svugdje osim u - Sloveniji

Ne samo da takvo ponašanje europskih dužnosnika nije dopustivo, nego je Buzek priznao novinarima da građani Europske unije s pravom traže odgovore na brige koje ih muče. U vremenima kad se ljudi boje izgubiti svoja radna mjesta, kad se topi povjerenje u zajedničku valutu i financijsku stabilnost zemalja članica, traže se brzi i dobri odgovori onih koji upravljaju njihovim sudbinama. Buzek je osobito ponosan što je među prvima i putem socijalnih mreža počeo komunicirati s građanima i kako se u današnje doba, takav dijalog više ne može ignorirati.

Ali i osobno je Buzek za svog mandata mnogo putovao. U naporima za promicanje ljudskih prava je proputovao mnoge zemlje, od Kine i Azije pa do Afrike i zemalja Europe koje još nisu članice. Naravno da je htio posjetiti i sve članice Europske unije, ali je ispalo da jednu nije: Sloveniju. Kada je hrvatski zapadni susjed došao na red, Slovenija je ostala bez vlade. Buzek se prisjeća svojih posjeta Grčkoj te zemljama Baltika, koje su u godinu dana izgubile čak 20 posto BDP-a, ali podjednako burna vremena su bila i kad je boravio u Portugalu, Španjolskoj, Italiji...

Otac u sjenci slavne kćerke

Buzek nije htio govoriti, što će činiti njegov nasljednik u pitanjima koja su danas aktualna, pa je tako i o promjeni Ustava Mađarske tek izjavio kako to "ispituju" tijela u Europskoj komisiji i u Europskom parlamentu. Nakon kraja svojeg mandata, Buzek je najavio da će preuzeti svoj zastupnički mandat i biti posve običan parlamentarac. Predsjedavanja mu je dovoljno pa tako ne želi preuzeti predsjedanje čak niti jednog parlamentarnog odbora koja su mu bila ponuđena.

Jerzy Buzek bio je prvi predsjednik Europskog parlamenta iz novih zemalja članica EU-a. On je i među Poljacima bio izuzetak: mada je golema većina njegovih sugrađana katoličke vjeroispovijesti, Buzek je protestant. Ipak, među svojim sunarodnjacima uživa veliko poštovanje, a izrazio je nadu kako će, nakon svog mandata, biti barem jednako tako popularan kao njegova kćerka, poznata poljska glumica Agata Buzek.

Autor : Alen Legović, Bruxelles

Od. ured. : A. Šubić