Bućkuriš iz Washingtona
7. rujna 2020
"Nitko ne brani Srbe odlučnije i hrabrije od njihovog predsjednika Aleksandra Vučića - od opasnosti koje im uopće ne prijete", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung o ishodu sastanka u Washingtonu. "Uoči njega su srpski mediji naklonjeni vlastima stvarali dojam da Trump i njegov pregovarač Richard Grenell, donedavno američki veleposlanik u Njemačkoj, planiraju u Washingtonu Vučića izložiti gotovo neljudskom pritisku da prizna nezavisnost Kosova."
"Ali to Vučić nikako neće učiniti, govorili su u preventivnom junaštvu Vučić i njemu naklonjeni medijski krajolik", dodaje novinar Michael Martens u uglednom njemačkom listu. "Tako je i bilo. Vučić se u Washingtonu postojano branio od zahtjeva koji mu nije ozbiljno ni postavljen."
"Teško je naći zajednički nazivnik onome što je potpisano u Washingtonu jer se radi o šarenom bućkurišu pisama o namjerama", piše Martens. Navodeći da je Trump dogovor hvalio kao "povijesni", novinar ocjenjuje da je najviše pažnje izazvalo obvezivanje Srbije da prebaci veleposlanstvo u Jeruzalem, te međusobno priznanje Kosova i Izraela.
Navodeći da diplomatski odnosi s Izraelom teško da imaju veze s "ekonomskom normalizacijom" između Srbije i Kosova, Frankfurter Allgemeine piše da se "Grenellov rukopis vidi i u jednoj drugoj točci sporazuma: tu se Srbija i Kosovo obvezuju da u 69 država u kojima je homoseksualnost kažnjiva utiču na dekriminalizaciju ove orijentacije."
"Koliko god to bilo pohvalno, i ovde se postavlja pitanje kakve veze ima angažman dvije balkanske države protiv kriminalizacije homoseksualnosti širom svijeta s njihovim ekonomskim zbližavanjem i posebno Grenellovim navodnim glavnim ciljem da se u regiji stvaraju nova radna mjesta", pita se Martens.
Slično ovaj novinar navodi i za točku koja se tiče proglašenja Hezbolaha terorističkom organizacijom i "potpisanom namjerom da se (neimenovani, ali naravno ciljani) kineski koncern Huawei isključi iz izgradnje 5G mreže u Srbiji i na Kosovu".
"Ekonomske točke su također nabrojane, ali one uglavnom sadrže već poznato. Najznačajniji je dio o pristupu regionalne privrede američkim financijskim instrumentima. Nikako nova nije privrženost dovršetku autoputa koji bi povezao Beograd i Prištinu, gdje ionako fale samo neki kraći dijelovi. Namjera da se načini studija izvodljivosti o zajedničkom korištenju vode jednog jezera na sjeveru Kosova teško da je povijesni pomak", dodaje list:
"Uopće, ono što je u Washingtonu dogovoreno ili najavljeno, u mnogim točkama djeluje kao prelijev na Briselski sporazuma koji su Beograd i Priština zaključili 2013. godine pod nadzorom EU-a."
Navodeći da je Grenell promovirao dogovor kao "ogroman korak ka dugoročnom rješenju" povijesnog konflikta, novinar Martens na kraju ocjenjuje: "U tome je točno da su temeljne razlike između Kosova i Srbije u dva protekla desetljeća važile kao nerješive sve dok nije došao Donald Trump - da ih također ne riješi, ali uz veliku pompu."
Minhenski Süddeutsche Zeitung piše da je "u najnovijem vanjskopolitičkom poduhvatu Donald Trump povezao dvije konfliktne regije koje su i svaka za sebe bile dovoljno komplicirane: Balkan i Bliski istok."
List navodi da, osim SAD-a i Guatemale, nijedna zemlja svijeta do sada nije prebacila veleposlanstvo u Jeruzalem, ne priznajući tako taj grad kao prijestolnicu Izraela sve dok se ne riješi konflikt s Palestincima koji Istočni Jeruzalem također žele za svoju prijestolnicu. "Srbija i Kosovo bi dakle bile države broj tri i broj četiri."
"Doduše, srpski predsjednik je djelovao zbunjen ovom odlukom. U videu iz Bijele kuće koji su pogledali milijuni ljudi može se vidjeti kako Vučić nervozno lista papire pred sobom nakon što je Trump najavio premještanje veleposlanstva. Vučić, koji želi voditi Srbiju u EU, zna da ovim krši smjernice EU-a. Ipak, on je poznat po lutajućoj politici gdje se katkad oslanja na Bruxelles, a katkad na Washington, Moskvu ili Peking", navodi Süddeutsche.
"Istina, jedna mala vrata su ipak još odškrinuta. Jer Srbija najprije u Jeruzalemu treba otvoriti samo ekonomsko predstavništvo. Veleposlanstvo bi trebalo biti prebačeno sredinom sljedeće godine. Do tada bi Trump mogao izgubiti izbore, a Vučić bi onda mogao povući odluku ukazujući na otpore u Europskoj uniji."
priredio Nemanja Rujević