Cijena zlata u slobodnom padu

Trebalo je jednostavno poslušati legendarnog špekulanta Georgea Sorosa. On je već 2011. godine rast cijene zlata nazvao "ultimativnim mjehurom od sapunice". I nedavno je upozorio da zlato više nije sigurna investicija.

Prošlog četvrtka (11.4.) počeo je pad, u petak je cijena bila niža za oko pet posto. A u ponedjeljak pad više ništa nije moglo zaustaviti. Cijena za jednu uncu zlata (31,3 grama) pala je za osam posto na 1.356 dolara. Tako je za samo tri dana vrijednost tog plemenitog metala na burzama umanjena ukupno za 15 posto. Prije nekih pola godine zlato je prodavano za više od 1.800 dolara po unci. "To je bio najveći pad u prošlih 30 godina. Samo u ponedjeljak je izgubljena vrijednost od 770 milijarda američkih dolara", kaže Norman Rudschuck, analitičar njemačke banke NordLB.

Lančana reakcija i razočarenje Kinom

Pri tome je određenu ulogu igrala lančana reakcija. "To su bile sile koje su jačale same od sebe, koje su djelovale jedna za drugom", smatra Rudschuck. Tako je rasprodaja možda potaknuta, primjerice, nalozima klijenata bankama da automatski počnu prodavati njihovo zlato ako cijena padne ispod određene razine. I to je izazvalo lančanu reakciju.

I neki drugi čimbenici doveli su do paničnih reakcija na tržištu zlata. Tako je gospodarski rast Kine bio lošiji nego što se očekivalo. Kinesko gospodarstvo je u prvom kvartalu ove godine poraslo za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali bio je prognoziran rast od osam posto. "Kina je druga država na svijetu po kupnji zlata i nafte", objašnjava Rudschuck. To konkretno znači: ako u toj zemlji gospodarski rast ne ispuni očekivanja, onda se to istodobno odražava na sve cijene na tržištima.

Špekulacije zbog Cipra i gospodarskog rasta

Analitičar Rudschuck kao druge razloge navodi i špekulacije oko zlatnih rezervi članica eurozone. Tako je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi u petak rekao kako je moguće da će Cipar prodati dio svojih zlatnih rezervi da bi tako povećao svoj udio u financiranju mjera pomoći. Ta zemlja, doduše, sa svojih 14 tona zlata ne može znatnije utjecati na cijenu, ali ulagači su se uplašili da će primjer Cipra slijediti i druge članice eurozone.

Pojedini analitičari osim toga pretpostavljaju da investitori računaju sa skorim okončanjem labave financijske politike u SAD-u, jer je američko gospodarstvo u posljednje vrijeme pokazalo naznake oporavka. Time zlato kao zaštita od inflacije više ne bi bilo atraktivno. Rast zarade poduzeća znači i rast vrijednosti dionica. Ulagači bi onda radije zanemarili zlato i ponovo počeli pojačano ulagati u dionice. Pozitivno gledano, pad cijene zlata je znak oporavka svjetskoga gospodarstva.

Očekuje se spori oporavak

No čak i ako mnogo toga govori u prilog tezi da je "zlatna dekada" prošla, Norman Rudschuck iz banke NordLB smatra da je pad vrijednosti pretjeran i očekuje lagani rast: "Mislimo da će središnje banke koje bi rado kupovale zlato, recimo kineska i ruska, sada iskoristiti priliku i ponovo početi kupovati po znatno nižim cijenama." Time bi istodobno smanjile ovisnost svojih platnih bilanci od američkog dolara.

I dok središnje banke većine zapadnih zemalja 70 do 80 svojih deviznih rezervi imaju u zlatu, u Kini je taj udio samo dva, a u Rusiji 10 posto. To znači da će te zemlje vjerojatno nastaviti kupovati ovaj plemeniti metal, kaže Rudschuck. I zato predviđa da će cijena zlata krajem ove godine iznositi 1.700 do 1.800 dolara, odnosno da neće biti puno manja od dosadašnjeg rekordnog iznosa.