COVID-19: Što su otkrili patolozi?

"Treba izbjegavati unutarnji pregled preminule osobe, obdukcije ili druge mjere za proizvodnju aerosola", pisalo je početkom travnja na internetskoj stranici Instituta Robert Koch (RKI). Ova institucija, koja je na saveznoj razini  odgovorna za nadzor i borbu protiv zaraznih bolesti, kasnije je promijenila svoje mišljenje. Potpredsjednik Instituta, Lars Schaade, sad kaže da je ispravno, pogotovo ako je bolest nova, da se obdukcije radi u što je moguće većoj mjeri - ali uz odgovarajuće mjere sigurnosti.

„Bio je to lapsus", tako predsjednik Saveznog udruženja njemačkih patologa Karl Friedrich Bürrig komentira preporuku  RKI-ja od prije mjesec dana, koja je u međuvremenu opozvana. Tada je preporuka bila da se iz sigurnosnih razloga ne smije vršiti obdukciju osoba zaraženih virusom COVID-19. „Kod svih modernih zaraznih bolesti, obdukcija je vrlo važna za utvrđivanje tijeka bolesti, uključujući i COVID-19", naglašava Bürrig.

Najveća baza podataka u Hamburgu

Međutim, nisu se svi patolozi držali prvobitne preporuke RKI-ja. Klaus Püschel, direktor Instituta za sudsku medicinu pri Sveučilišnom medicinskom centru Hamburg-Eppendorf, trenutno ima najopsežniju bazu podataka. "Možemo naučiti od mrtvih, i to za žive", kaže Püschel.

Klaus Püschel je od 22. ožujka do 11. travnja obavio obdukciju 65 preminulih pacijenata koji su bili zaraženim virusom COVID-19. Od tog broja, 46 ih je ranije imalo bolesti pluća, 28 je imalo bolest drugih unutarnjih organa ili presađenih organa. Deset je patilo od dijabetesa ili pretilosti, deset od raka i 16 je bilo dementno. Neki od preminulih su imali istovremeno i više navedenih bolesti. Püschelova baza  sada sadrži podatke o više od 100 obdukcija. Svi oni potvrđuju: nitko od mrtvih nije isključivo bio pogođen koronavirusom, ali su praktički svi imali kardiovaskularne probleme, visok krvni tlak, arteriosklerozu, dijabetes, rak, probleme s radom pluća ili bubrega ili cirozu jetre.

Püschel smatra da se koronavirus mora shvatiti vrlo ozbiljno. On kaže da je strah koji se širi od virusa ipak pretjeran i da to nije "posebno opasna virusna bolest". Stoga smatra da su neka ograničenja, poput onih koja se odnose na rodbinu na sahrani preminule osobe, neutemeljena. "Ne biste ih trebali ljubiti, ali možete ih pogledati. Možete ih i dodirnuti ako nakon toga operete ruke", kaže njemački patolog.

Istraživanja u Italiji i Španjolskoj

Püschelovi podaci otprilike odgovaraju studiji talijanskog ministarstva zdravstva koja se ne temelji na obdukcijama, tijeka bolesti 1738 preminulih pacijenata. Osim COVID-19, 96,4 posto je imalo bar još jednu bolest. Najčešći su bili visoki krvni tlak (70 posto), dijabetes (32 posto) i kardiovaskularne bolesti (28 posto). Prosječna starost preminulih u Italiji je 79 godina - u Hamburgu 80 godina.
Svih 20 preminulih pacijenata od virusa COVID-19 koje je pregledao Alexandar Tzankov, šef Odjela za autopsiju u Sveučilišnoj bolnici u Baselu, također su patili od visokog krvnog tlaka. Osim toga, većina ih je imala višak kilograma. Dvije trećine imalo je srčane probleme, a trećina dijabetes. Međutim, glavni patolog iz Basela bolest ne bi nazvao relativno bezopasnom. "Svi ovi pacijenti vjerovatno bi živjeli duže bez COVID-19, možda sat, možda dan, tjedan ili godinu", rekao je Tzankov.

Velika rizična skupina u Njemačkoj

Šef Odjela patologije na berlinskom Charitéu David Horst također potvrđuje da su sve preminule osobe, koje je pregledao, i ranije imale neke bolesti, naime kardiovaskularne  ili oboljenja pluća. "Neke su također imale višak kilograma. Međutim, ove bolesti su u Njemačkoj izuzetno česte kod starijih od 65 godina. Pogođena je svaka treća osoba. Vidimo da je rizična skupina u kojoj su infekcije koronom češće smrtne, ogromna ", objasnio je on u intervjuu za Berliner Zeitung.

Što se tiče samog tijeka COVID-19, Horst je rekao da akutno oštećenje pluća vodi tome da se pluća napune tekućinom i spriječe razmjenu plina. "Uz to, bakterije se često šire u tim oštećenim plućima, što dovodi do teške upale pluća i sepse", rekao je patolog. Pored toga, bez obzira na pluća, često bi se mogli dogoditi poremećaji zgrušavanja krvi. "Krvni ugrušci se formiraju u krvnim žilama, oni se nakon toga mogu prenijeti u velike plućne krvne žile i dovesti do akutnog kardiovaskularnog zatajenja", rekao je patolog i dodao da mikro-ugrušci u organima također mogu prouzročiti oštećenja.

Šta on kaže o raspravi o tome jesu li ljudi umrli "od" ili "s" koronom? "Smatram da je ovo kriva rasprava u krivo vrijeme. U slučajevima kad smo obducirali ljude koji su umrli od 'korone' svi preminuli su već od ranije imali neke bolesti, ali ne u mjeri u kojoj su sada bili životno ugroženi", naglašava Horst. Prema njegovim riječima ne bi se trebao stvoriti dojam da korona nije opasna i da bez nje ljudi ne bi umirali.