1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Crna Gora: (opet) kriza vlade

Radomir Kračković Podgorica
16. srpnja 2022

Nova crnogorska Vlada premijera Dritana Abazovića izgubila je manjinsku podršku u parlamentu nakon samo 2 mjeseca. U igri je više opcija ali će Abazović vjerojatno još neko vrijeme ostati na svojoj funkciji.

https://p.dw.com/p/4EEXS
Montenegro | Regierung von Montenegro
Foto: Government of Montenegro

Crna Gora se opet nalazi na političkoj prekretnici nakon što je Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika države Mile Đukanovića otkazala podršku manjinskoj Vladi premijera Dritana Abazovića u parlamentu.

Razlog je način reguliranja daljih odnosa države sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) i zato što Abazović inzistira na brzom potpisivanju Temeljnog ugovora sa SPC-om dok DPS i njemu bliske stranke traže da se on izmjeni jer tvrde da se predloženim tekstom crkva stavlja iznad države.

Krize zbog SPC-a

Posljednje tri Vlade u Crnoj Gori gube izbore ili podršku dobrim dijelom zbog pitanja odnosa sa SPC-om. Đukanovićev DPS zamjera Abazoviću govoreći kako to nije bilo najvažnije pitanje u ovom trenutku nego da se trebalo fokusirati na europske integracije, dok premijer odgovara da je ovo pitanje otvoreno još prije 10 godina i da bez njegovog rješavanja nema ni dvotrećinske podrške u parlamentu za deblokadu pravosuđa, što je ključni uvjet Europske unije (EU) za ubrzanje procesa pristupanja Crne Gore.

,,Nije iznenađenje što je pitanje Temeljnog ugovora dovelo do političkih turbulencija i nove krize. Ovo pitanje samo može dovesti do još većih podjela među građanima i nove nestabilnosti”, kaže profesorica političkih znanosti na Sveučilištu Donja Gorica u Podgorici Nikoleta Đukanović za DW.

Politička novinarka lista Vijesti Biljana Matijašević kaže da pitanje crkve najlakše podigne napetosti u crnogorskom društvu. „Kada se trebaju riješiti neke krupne stvari ili gurnu pod tepih, potegne se to pitanje”, kaže za DW Matijašević.

Nova politička prestrojavanja?

Montenegro | Premierminister Dritan Abazovic und Präsident  Milo Djukanovic
Pukla kratkotrajna ljubav - Đukanović i Abazović na otvaranju dionice auto ceste sredinom srpnjaFoto: Government of Montenegro

Na stolu je sada nekoliko opcija: skraćenje mandata Skupštini i izvanredni izbori, izglasavanje nepovjerenja vladi i formiranje neke nove vlade ili rekonstrukcija postojeće, stvaranje tehničke vlade koja bi pripremila izvanredne izbore…

Ipak, trenutno je najizvjesnije da će Abazovićeva vlada ostati na vlasti još neko vrijeme. Naime, DPS i njegovi partneri nemaju većinu za obaranje Abazovića u parlamentu bez glasova njihovih ljutih političkih protivnika, prosrpskog Demokratskog fronta (DF) ili Demokrata.

Upravo su Demokrati predložili moguće rješenje koje je načelno prihvatljivo i Abazoviću.Iako su ga oštro napadale prethodnih mjeseci nakon što ih je iz vlasti poslao u oporbu i tražile izvanredne izbore, sada su pozvale Skupštinu Crne Gore da ne razmatra eventualne inicijative o skraćenju mandata prije nego se deblokira pravosuđe odnosno parlament izabere četiri člana Sudskog vijeća i makar jednog suca Ustavnog suda.

Nakon toga, traže da Abazović podnese ostavku a onda da se pokušaju obnoviti odnosi između njih, DF-a i Abazovićeve URE, odnosno stare većine koja je i smijenila DPS s vlasti prije dvije godine. I Matijašević smatra da je u ovom trenutku najrealnija neka nova vlada ili rekonstrukcija postojeće u koju bi ušli Demokrate i DF.

,,Iako sukob između Demokrata i URE traje dulje vrijeme, mislim da za Demokrate nije opcija da podrže inicijativu DPS-a o skraćenju mandata Skupštini ili izglasavanju nepovjerenja Vladi. Demokrate su više puta ponovile da s DPS-om neće surađivati. Mislim da će se stara većina ponovo okupiti jer im izvanredni izbori sada nisu u interesu, posebno imajući u vidu da im značajan broj glasova može pokupiti nova stranka bivših ministara Milojka Spajića i Jakova Milatovića ,,Europa sad”, kaže Matijašević.

Đukanović dodaje da je moguće da je to neka vrsta prešutnog dogovora. ,,Kad Abazović da ostavku, da dođe do formiranje nove Vlade ili do rekonstrukcije ove Vlade, s nekim novim imenima iz redova onih koji su sada njeni žestoki protivnici”, smatra Đukanović.

Matijašević tvrdi da nikome ne odgovaraju izbori sada jer zbog svih događanja i napetosti u društvu sve parlamentarne stranke moraju računati s gubitkom glasova. „Građani su umorni od priča o crkvi, partizanima i četnicima i duboko svjesni ekonomske krize koja slijedi a koja se već može nazrijeti kroz enorman rast cijena osnovnih životnih namirnica i energenata”, kaže novinarka Vijesti.

Prvo pokušaj deblokade pravosuđa

Montenegro | Pressekonferenz mit Dritan Abazovic, Josep Borell und Oliver Varhelyi
Kriza nije dobra za proces približavanja Europskoj unijiFoto: Government of Montenegro

Čini se da će makar do kolovoza sve stranke biti usredotočene na to da dođu do konsenzusa o deblokadi pravosuđa. Matijašević tu vidi problem jer za taj naum nema dvotrećinske većine u parlamentu bez jedne od dvije najjače političke grupacije, DPS-a ili DF-a.

„Teško da će DPS podržati za novog Vrhovnog državnog tužitelja nekoga tko je spreman otvoriti Pandorinu kutiju, odnosno do kraja dovesti sve stare slučajeve iz doba njihove vlasti. S druge strane, DF neće podržati nikoga tko odgovara DPS-u. Isto važi i za Ustavni sud. Nažalost, sve se svodi na to da je pravosuđe i dalje pod političkim utjecajem”, objašnjava Matijašević.

I Nikoleta Đukanović sumnja da sada može doći do nekog konsenzusa o ovom pitanju: „Moguće je jedino ako prvo dođe do korekcije Temeljnog ugovora, i to čak da to budu kozmetičke izmjene, da bi DPS i njeni partneri zadovoljili svoje biračko tijelo. Međutim, pitanje je da li bi na to pristala SPC i hoće li to podržati neke druge političke strukture u Vladi poput Socijalističke narodne partije (SNP), kojoj je Temeljni ugovor bio glavni uvjet za ulazak u Vladu”.

Dugogodišnja politička kriza neminovno usporava Crnu Goru na europskom putu koji je ionako zakočen zbog tvrdog stava same EU koja ne želi dati ni okvirni datum za članstvo zemljama zapadnog Balkana. Đukanović ukazuje na to da politika proširenja nije ono što je sama EU obećavala zapadnom Balkanu. „S druge strane, sama Crna Gora je jako mnogo učinila da taj svoj put ka Bruxellesu pokvari. Upravo je ova Vlada, stavljanjem na stol tema poput Temeljnog ugovora, učinila da nas udalji od EU-a. Mislim da ovo neće ubrzati naš europski put i da ga nije trebalo komplicirati ovakvim pitanjima”, smatra Đukanović.

Matijašević kaže da je politička stabilnost vrlo važan faktor na putu ka EU. „Niti jedna članica Unije neće pristati primiti državu s nestabilnom političkom situacijom, klimavom vladom, napetostima, neriješenim brojnim unutarnjim pitanjima, a da ne spominjem raširenu korupciju i organizirani kriminal”, zaključuje Matijašević.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu