Crna Gora u političkoj blokadi, stižu nove packe od EU-a
11. listopada 2022
Crna Gora je u političkoj blokadi nakon što je prije gotovo dva mjeseca u parlamentu pala manjinska Vlada Dritana Abazovića. Nova nije izabrana jer predsjednik Milo Đukanović nije dao mandat Miodragu Lekiću koji je na vlast trebao vratiti staru parlamentarnu većinu prosrpskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Abazovićeve Ujedinjene reformske akcije (URA), koja je pobijedila na izborima prije dvije godine. Đukanović je tražio raspuštanje Skupštine i izvanredne parlamentarne izbore ali je stara većina to odbila izglasati. Opet traže mandat za Lekića, međutim, Đukanović poručuje da mu ga neće dati. Zato mu iz DF-a prijete da će ga smijeniti i raspisati izvanredne predsjedničke izbore.
„Ovome se ne vidi kraj"
Nitko ne zna do kada će trajati politička slijepa ulica jer su sve stranke sada usredotočene na lokalne izbore u Crnoj Gori 23. listopada. Politički analitičar Zlatko Vujović kaže da ova situacija u potpunosti odgovara strankama koje dominiraju manjinskom Vladom, a to su URA, Socijalistička narodna partija (SNP) i dvije stranke albanskih manjina.
,,Stranke s oko 10% podrške birača imaju kontrolu nad 4/5 Vlade, uključujući i premijera. Stoga ne čudi njihova politička „drskost“ da blokiraju izbor sudaca Ustavnog suda kako bi što dalje prolongirali ovakvo stanje, odnosno spriječili održavanje izvanrednih izbora. Pored ovih stranka, neodržavanje izbora odgovara i DF-u koji je zadržao sva ključna poduzeća i institucije, te zloupotrebama zaposlio ogroman broj svojih aktivista i glasača po cijenu bankrota tih poduzeća“, tvrdi Vujović.
I politička novinarka lista Vijesti Biljana Matijašević kaže da ova situacija najviše odgovara URI i SNP-u ali donekle i Đukanovićevoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS). To ilustrira činjenicom da je u posljednjem odmjeravanju snaga u podijeljenom parlamentu, iako je srušio Abazovićevu Vladu, DPS spasio smjene predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović iz SNP-a. Tvrde da su to uradili kako na čelo parlamenta ne bi došla potpredsjednica Branka Bošnjak iz DF-a.
,,Svakako je dobro što nije smijenjena predsjednica Skupštine, jer bi tako bila obezglavljena još jedna institucija, koja sada nesmetano funkcionira. Međutim, to pokazuje da je cilj URE i SNP-a da manjinska Vlada opstane do izvanrednih parlamentarnih izbora na proljeće, što negdje i DPS-u odgovara jer ne bi voljeli da u novu Vladu uđe DF i priprema izbore”, kaže Matijašević za DW.
Ona podsjeća da je iz Vlade i državnih poduzeća mnogo lakše voditi predizbornu kampanju.
,,Izbori odmah niti jednoj od parlamentarnih stranaka ne odgovaraju, jer su se na političkoj sceni pojavili novi igrači koji uzimaju birače, a s druge strane građani su razočarani zbog konstantne političke nestabilnosti u posljednje dvije godine i svađa unutar stare većine, tako da raste broj apstinenata”, smatra Matijašević. Vujović tvrdi da naročito DF i Demokrati ne žele izbore jer rezultati istraživanja javnog mnijenja upućuju na to da im je podrška značajno opala, posebno DF-u, odnosno da im birače u ogromnom broju odvlači novi pokret ,,Europa sad” bivših ministara Milojka Spajića i Jakova Milatovića.
Nova inicijativa DPS-a
DPS u međuvremenu najavljuje novu inicijativu za skraćenje mandata parlamentu i izvanredne izbore ali im za to treba i podrška jednog dijela stare većine. Kao jedno od rješenja ove situacije, koje spominje i DF, je tehnička vlada koja bi vodila zemlju do izvanrednih izbora ali oni prije svega inzistiraju na tomu da Đukanović da mandat za sastav Vlade Lekiću. Matijašević kaže da je neizvjesno što će se događati.
,,Da se Đukanović predomisli gotovo je nemoguće, bar to nije bila njegova praksa do sada. Opet, ne odgovara mu da preda mandat Lekiću, jer bi to značilo ulazak DF-a u Vladu. Đukanović može dati mandat Lekiću jedino pod pritiskom Zapada, koji bi Lekića podržao pod uvjetom da DF ne uđe u Vladu, što je malo vjerojatno. S druge strane, ne vjerujem da će URA i SNP pristati na neku drugu vladu koja bi pripremila izbore jer nisu spremni da ustupe svoje pozicije”, kaže Matijašević.
Vujović kaže da bi Đukanović možda mogao dati mandat nekom kandidatu koji bi formirao tehničku vladu, a sve kao dio nekog šireg kompromisa. Ipak, za njega su najrealnije rješenje izvanredni parlamentarni izbori kroz skraćenje mandata parlamentu ali dodaje da je to moguće tek nakon održavanja lokalnih izbora 23. listopada.
,,Neke stranke stare većine rezultati na tim izborima mogu ohrabriti da glasaju za skraćenje mandata Skupštine. Stječe se dojam da produljenjem ovakvog stanja najviše gube Demokrat. Nisu u vlasti, imaju nešto pozicija po dubini, a rejting im ide prema dolje. Oni na lokalne izbore uglavnom idu u koaliciji s ,,Europom sad” i uspjeh te koalicije i mogući dogovor o zajedničkom nastupu na parlamentarnim izborima može utjecati da Demokrati podrže skraćenje mandata. ,,Europa sad” se snažno zalaže za izvanredne izbore jer će joj podrška opadati u narednom razdoblju ako ostanu izvan parlamenta. Stoga ne čudi da dogovor ove dvije stranke može biti prilika da se izvanredni izbori održe u skorijem roku”, smatra Vujović.
S druge strane, neki pravnici smatraju da se cijela blokada može okončati odmah tako što bi Đukanović sam raspustio Skupštinu ukazom, što bi dovelo do izvanrednih izbora, ali je on najavio da to neće učiniti.
,,Đukanović je rekao da neće kršiti Ustav, ali ako ipak to uradi i raspusti Skupštinu, to bi moglo dovesti do protesta i nemira u Crnoj Gori, jer DF to neće mirno gledati”, vjeruje Matijašević.
Stiže nikad gore izvješće EU?
Ovog tjedna bit će predstavljeno novo izvješće Europske komisije o stanju pristupnih pregovora s Crnom Gorom. Špekulira se da će biti nikad gore do sada jer tijekom mandata Abazovićeve Vlade nije došlo do izbora nosilaca pravosudnih funkcija u parlamentu a što joj je bilo jedno od glavnih obećanja.
Vujović smatra da su partije koje kontroliraju agendu Vlade kontrolirane od srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, pa samim nije im cilj brže napredovanje Crne Gore u europskim integracijama.
,,Ova Vlada je dodatno blokirala napredak Crne Gore ka EU, tako da će ovaj izvještaj biti gori od prethodnog, za koji je bila “zaslužna” Vlada Zdravka Krivokapića. Crna Gora ne može napredovati u procesu pridruživanja sve dok ima ovakvu Vladu. Njoj treba proeuropska, prozapadna vlada, što ova nije”, tvrdi Vujović.
Matijašević ima drugačije mišljenje.
,,Činjenica je da nam je država nefunkcionalna, što se odražava na pregovore s Europskom unijom i dodatno ih usporava. Međutim, svi su svjesni da put Crne Gore ka EU najviše koči organizirani kriminal i korupcija i sve dok borba protiv tih pojava ne bude jača, imat ćemo negativne ocjene u izvještajima Europske komisije”, zaključuje Matijašević.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu