"Crne ovce" među estetskim kirurzima

Klinika profesora Wernera Manga na Bodenskom jezeru već godinama se smatra ekskluzivnom adresom za estetske operacije. Popis poznatih pacijenata je dug. Dr. Mang sam za sebe tvrdi da je jedan od najboljih estetskih kirurga na svijetu. Zato ne čudi da je ovih dana poput bombe odjeknula vijest o pokretanju istrage protiv njega zbog sumnje za pomaganje u nanošenju teških tjelesnih ozljeda u 274 slučaja.

Ozbiljne optužbe

Sve je počelo napisima u medijima kako je u Mangovoj klinici 2009. godine operirao liječnik Joachim H. koji nije imao dozvolu za samostalan rad, odnosno, kako smatra Državno odvjetništvo u Kemptenu, nije smio ni samostalno operirati pacijente. Joachim H. je nestao i za njim je raspisana međunarodna tjeralica. Protiv šefa klinike na Bodenskom jezeru profesora Manga je pokrenuta istraga zbog sumnje da je angažirao Joachima H. mada je znao da on ne smije obavljati operacije.

Osim toga, medijima su se obratili i pojedini pacijenti koji nisu bili zadovoljni rezultatom zahvata i koji su zbog toga pokrenuli sudske sporove protiv dr. Manga. Bivši pacijenti izvještavaju da su nakon toga iz klinike netragom nestali sporni dijelovi medicinske dokumentacije, a neki tvrde i da ih, suprotno prethodnom dogovoru, na kraju uopće nije operirao šef klinike.

Svatko može biti estetski kirurg

Ovaj slučaj je u Njemačkoj ponovo potaknuo rasprave o estetskim operacijama. Ti su zahvati sve popularniji, i to ne samo kod žena nego i kod muškaraca. Svaki šesti pacijent je muškog roda. Muškarci se u prvom redu podvrgavaju liposukciji (uklanjanje masnog tkiva), uklanjanju bora i korekciji nosa. Žene pak najčešće žele veće grudi, a onda slijede liposukcija, uklanjanje bora i korištenje botoksa.

Skoro svim ispitanicima je zajedničko očekivanje da te operacije obavljaju stručno osposobljeni liječnici. No, stvarnost je potpuno drugačija. Pojam "estetski kirurg" nije zaštićen, tako da u Njemačkoj gotovo svaki liječnik smije obavljati estetske operacije. Drugačija je stvar sa specijalistima za plastičnu kirurgiju - oni nakon studija medicije moraju obaviti šestogodišnju specijalizaciju na tom području.

No, pacijenti često ne poznaju razliku između pojmova plastične i estetske kirurgije. Zato su sve glasniji zahtjevi da se i pojam "estetska kirurgija" zakonski regulira. "Danas svaki liječnik može koristiti pojam "estetski kirurg" koji nije zaštićen i time ljudima sugerirati kvalifikaciju koja ne postoji", upozorava i Jens Spahn, kršćansko-demokratski stručnjak za zdravstvo.

"Crne ovce" među estetskim kirurzima

Te zahtjeve podržavaju i mnogi plastični kirurzi. Jer, "crne ovce" među estetskim kirurzima ugrožavaju i njihov ugled. Zato je savjetovalište za plastičnu i estetsku kirurgiju Acredis razvilo neovisni sustav kontrole. Ono ocjenjuje liječnike u Njemačkoj i Švicarskoj na temelju više od 300 kriterija i onima koji ih zadovolje, dodjeljuje certifikat i preporučuje ih pacijentima. Acredis je time jedini u Europi proveo u praksu ono što se već odavno traži: uvođenje smjernica koje u plastičnoj i estetskoj sigurnosti jamče transparentnost i sigurnost. I to s uspjehom: 97 posto pacijenata koje su operirali liječnici s Acredisovim certifikatom su zadovoljni rezultatom operacije.

U rasprave su se uključile i organizacije za zaštitu potrošača. One traže strože propise koji bi vrijedili za savjetodavne razgovore pacijenta s estetskim kirurgom. Naime, ankete su pokazale da je svaki četvrti pacijent nezadovoljan rezultatom operacije. Ispitanici su prigovorili kako ih prije zahvata liječnik nije dovoljno informirao o rizicima te da im je sugerirao da su sve njihove želje ostvarive.

Autorica: Andrea Jung-Grimm (dpa, AFP)

Odg. ur.: Zoran Arbutina