Crni dani Zelenog telefona

Gradske vlasti Zagreba odlučile su krajem prošle godine uskratiti potporu od dotad godišnje izdvajanih 150 tisuća kuna Zelenom telefonu, civilnom servisu koji se preko dva desetljeća isticao praktičnim uključivanjem građana u zaštitu okoliša i prirode. Jednostavno i nadasve demokratski, ukoliko bi netko smatrao da svojim upozorenjem ili sugestijom može pridonijeti procesu, nazvao bi tu službu, a ona bi dalje obrađivala slučaj prema realnim potrebama i mogućnostima, sve do eventualnih prijava državnom odvjetništvu. Zeleni telefon posredovao je među nadležnim institucijama sistema, stručnim adresama i ostalim sudionicima u dotičnom području, i ne bi napuštao predmet za koji se objektivno trebalo zalagati.

Ali, nije svima uvijek odgovarala takva predanost; primjerice upravo – gradskim vlastima. Pokazalo se vremenom, naime, da se razne pritužbe građana odnose na poslovne situacije u kojima bi se kao vinovnici zaticali privatni partneri Grada Zagreba ili čak neformalni protežei gradonačelnika Milana Bandića. Prvi od izrazito eksponiranih takvih slučajeva bio je onaj u Varšavskoj ulici, gdje je poduzetnik Tomislav Horvatinčić 2010. godine izazvao burne reakcije gradnjom trgovačkog centra na uzurpiranoj javnoj površini. S uključivanjem Zelenog telefona u ta događanja počinju i prve ozbiljne konfrontacije s Bandićem koji servisu odlučuje uskratiti sredstva, zatim se predomišlja i uplaćuje mu prepolovljeni iznos, i tako sve do prošle, 2015. godine.

Profiterske prenamjene zemljišta

„Odradili smo tu godinu zapravo volonterski, ali to znači da nismo mogli pratiti slučajeve s dotadašnjim intenzitetom, i obično bismo se zaustavljali na upućivanju ljudi inspekcijama“, rekla nam je Gordana Klarić, voditeljica programa. Ona pojašnjava da su im „natezanja“ s gradskom upravom postala uobičajeni dio svakogodišnje prakse, ali i da ista sad Zelenom telefonu – o kojem je gradonačelnik svojedobno birao najljepše riječi – prijeti faktično zatvaranjem. Ne treba to nikoga posebno čuditi, međutim, prisjetimo li se kako je većina poznatih dubioza u radu Bandićeve administracije vezana uz profiterske prenamjene zemljišta na koje su građani posebno često reagirali.

U žarište pozornosti javnosti tako su dospijevali projekti kao što je bio onaj u Ježdovcu, oko gradnje parkirališta i gospodarske zone na vodozaštitnom području. Ili pak onaj u Sloboštini, sa sječom šume na rubu grada i otvaranjem prodajnog kompleksa, jednog od onih kakvi su preplavili zagrebačku periferiju. Prijave koje su se odnosile na takvu praksu najviše su, čini se, remetile uhodane poslove između dijela gradskih vlasti i privatnog sektora, e da bi discipliniranje nepoćudnog Zelenog telefona bilo poduzeto, dabome, kroz sustav financiranja. Tako su i vijećnici u Gradskoj skupštini svojim protivljenjem onemogućili uvrštavanje Zelenog telefona kao posebne stavke u gradski proračun, čime bi taj servis postao zaštićen u odnosu na mogućnosti politikantskog ucjenjivanja i kažnjavanja.

Indikativna šutnja iz Ureda gradonačelnika

Zeleni telefon, inače, zabilježio je u 2015. godini točno 1.115 dojava za pojedine slučajeve ugrožavanja okoliša i prirode u Zagrebu, najviše za pitanja zbrinjavanja otpada i zaštite vode i zelenila, potom za slučajeve gradnje i regulacije prometa. Budući da je ta zagrebačka služba ustvari dio hrvatske Mreže zelenih telefona, ilustrativna je i njihova komparacija: svi zeleni telefoni zajedno u protekloj su godini zvonili na „uzbunu“ ravno 2.707 puta. Riječ je o mreži koju čini 10 nevladinih organizacija za zaštitu prirode i okoliša, a njihovi telefoni bave se lokalnom problematikom i značajno su, prema svim ocjenama, podigli razinu zaštite i također sudjelovanja građana u takvom odnosu spram ambijenta u kojem žive. Sukoba s lokalnim vlastima bilo je i u drugim sredinama, dakako, no zagrebački je primjer najizrazitiji.

Ipak, gradonačelnik je Bandić na koncu iznenadio javnost izjavom da će grad i dalje financirati Zeleni telefon i da će „šlamperaj s obje strane“ biti riješen natječajem u veljači. Ujedno je tako i predstavnike Zelenog telefona optužio za nepravilnosti u lanjskim natječajnim prijavama, što potonji izričito opovrgavaju i ukazuju na sustavnu zlonamjernu tendencioznost gradske uprave. Uredu gradonačelnika uputili smo pitanja u vezi s tim, i molbu da nam objasni kako je već u stanju najaviti ishod budućeg natječaja za javna sredstva u ovom području. Nismo dobili nikakav odgovor, no Gordana Klarić nam je prokomentirala slučaj: „Naš gradonačelnik ionako često sve zna prvi, što valjda znači da sam odlučuje o svemu, a demokratska procedura je tu samo formalnost.“