Crnogorska Rezolucija o Jasenovcu "po Vučićevom zadatku"?

Usvajanje Rezolucije o genocidu u logorima tri europske države – Hrvatske, Austrije i Njemačke, jedan je od zadataka s agende predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a to je i relativizacija Rezolucije Ujedinjenih naroda o Srebrenici, smatra Milica Kovačević, programska direktorica nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju iz Podgorice.

„Rezolucija je usvojena zato što je to dio kampanje negiranja onoga što se dogodilo u Srebrenici, umanjivanje značaja Rezolucije UN-a. Ona se radi po zadatku Vučića“, kaže Kovačević za DW i dodaje da „postoji mnogo scenarija po kojima je trebalo razmišljati o državnom interesu, o interesu svih građana Crne Gore koji nepodijeljeno žele članstvo u EU-u – a ja mislim da se ovdje razmišljalo o interesima režima u Srbiji."

Poruka iz Bruxellesa

Naime, samo dva dana nakon deblokade procesa europskih integracija crnogorska vlast je usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu naljutila i Hrvatsku i Bruxelles. Podgorica je, naime, 26. lipnja u Bruxellesu dobila pozitivan IBAR (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 na području vladavine prava) i po riječima crnogorskih čelnika ušla u finalnu fazu pregovora o ulasku u Europsku uniju. Ali, iako je premijer Milojko Spajić poručio da proces EU-integracija više nikad neće biti podređen stranačkim i drugim interesima, upravo to se dogodilo i to samo dva dana kasnije.

Tada je, naime, na prijedlog predsjednika Skupštine Andrije Mandića iz Nove srpske demokracije crnogorski parlament usvojio „Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen". Prva reakcija Bruxellesa na takav vid osude genocida iz Drugog svjetskog rata bila je otkazivanje posjeta predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, s kojim se, umjesto u Podgorici, predsjednik države Jakov Milatović sastao u Bruxellesu. Potom je obrisana i pohvala Crnoj Gori iz službene izjave Europskog vijeća, što je učinjeno na prijedlog Hrvatske.

O tome kakva je bila namjera usvajanja Rezolucije u crnogorskom parlamentu govori i izjava jednog od predlagača, lidera prosrpske Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, koji je na beogradskoj TV Prva rekao da „ne treba zaboraviti da je Njemačka bila sponzor, a Hrvatska kosponzor Rezolucije o Srebrenici, pa je red i da se oni suoče sa svojim posljedicama".

Blokada Crne Gore

Da će usvajanjem Rezolucije Crna Gora ozbiljno narušiti odnose sa Zagrebom bilo je jasno nakon prve reakcije premijera Hrvatske Andreja Plenkovića koji je rekao da je ona donesena pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regiji“.

Pogoršavanje odnosa s Hrvatskom Crnoj Gori nije trebalo, kaže profesorica sa Sveučilišta Crne Gore i bivša ministrica europskih integracija Gordana Đurović. „Mi svi imamo štete od te rezolucije, kao građani, kao država. Mi sad zebemo hoće li u nekom skorijem vremenu Crna Gora biti blokirana. Pitanje je samo kad će i koliko dugo će to biti na snazi, ne hoće li to učiniti. Neke se stvari ne mogu popraviti, ali je pitanje kako će se Crna Gora dalje postaviti“, kaže Đurović.

Osim što je uputila prosvjednu notu Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, Hrvatska bi mogla zastupnike koji su glasali za Rezoluciju proglasiti „personama non grata", što je u hrvatskom Saboru zatražio Miro Bulj (Most). U međuvremenu, mogla bi se zaoštriti i neriješena pitanja između dvije zemlje, poput razgraničenja na Prevlaci i spora oko vlasništva nad brodom „Jadran“.

„Bilateralno, do sada, Crna Gora nikad nije bila blokirana. Ali bi sve trebalo brinuti pogoršanje odnosa s Hrvatskom kao najmlađom članicom EU-a i snažnim partnerom Crne Gore“, kaže Đurović.

Vlast se previše ne uzrujava

S druge strane, premijer Spajić tvrdi da sve odluke, i one za Srebrenicu i one za Jasenovac, Crna Gora donosi kao neovisna zemlja koja će, kako je rekao, biti principijelna u osudi svakog zločina.

„Sve rezolucije koje su fokusirane na odavanje pijeteta žrtvama, a ne na osude, povijesne okolnosti, geopolitiku i drugo bit će podržane. A ove druge teme neka se ostave povjesničarima, da objektivno istraže okolnosti“, poručio je Spajić – iako je, uoči donošenja Rezolucije, za briselski portal „Politico" tvrdio da „rezolucija definitivno šteti Crnoj Gori".

Kako dalje?

Sugovornice DW-a smatraju da je šteta već napravljena i kažu da bi sada trebalo razmišljati o tome kako umanjiti posljedice.

„Ovo sve može da ne bude tragedija, ukoliko se s ovim prestane i ukoliko se institucije budu bavile svojim poslom. Crna Gora se mora vratiti politici da su nam jednako važni svi susjedi i da se otkači od agende Aleksandra Vučića. Ja mislim da je on jako nesretan ako je netko bolji od njega i napredovanje Crne Gore ka EU-u nije nešto što njemu odgovara na političkoj sceni“, ukazuje Milica Kovačević.

Gordana Đurović podsjeća da je Crna Gora u Bruxellesu stekla mnogo bodova upravo zbog dobrosusjedskih odnosa, koje je sada, kako kaže, zarad nečijih drugih interesa pokvarila. „Bilo bi dobro da se vratimo kultura dijaloga, da mislimo šta je naš zajednički interes, da se smiruje teren i da se vratimo diplomaciji i europskoj agendi“, zaključuje Đurović.