1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Dalje ruke od Makedonije!“

Florian Schmitz
21. siječnja 2019

Oko 100.000 ljudi demonstriralo je u Ateni protiv sporazuma o imenu Makedonije. Premijer Tsipras planira da grčki parlament ovog tjedna ratificira sporazum, a njegovi protivnici to vide kao adut za dolazeće izbore.

https://p.dw.com/p/3BtG6
Griechenland Athen | Protest gegen Abkommen mit Mazedonien, Namensstreit
Foto: Reuters/A. Konstantinidis

Atena je u nedjelju bila Eldorado za sitne trgovce koji na ulicama prodaju državne zastave. I ne samo njih, već i zastave s bizantskim orlom ili makedonskim suncem. Iz svih dijelova zemlje, posebno iz sjeverne grčke pokrajine Makedonije, slijevali su se ljudi da u glavnom gradu prosvjeduju protiv kompromisa sa sjevernim susjedom. Policija je procijenila da je pod morem zastava bilo oko stotinu tisuća Grka.

Njihov zajednički neprijatelj je manje država Makedonija, a više vlastiti premijer Alexis Tsipras. Ljevičarski lider želi da grčki parlament ovoga tjedna ratificira takozvani Prespanski sporazum kojim je prošlog lipnja kompromisno riješen višedesetljetni sukob oko imena BJR Makedonije. Nakon što je skopsko Sobranje već prihvatilo sporazum, glasovanje u grčkom parlamentu predstavlja posljednji čin.

Tsiprasova koalicija s radikalnim desničarima raspala se zbog kompromisa oko imena Makedonije te je sada ljevičarska Syriza upućena na barem šest glasova oporbe. To je upalilo kada je postavljeno pitanje povjerenja Tsiprasovoj vladi i poznavatelji prilika vjeruju da će upaliti i kada je u pitanju Prespanski sporazum.

Organizirani prijevoz

Za demonstrante koji su u nedjelju grmjeli Atenom je taj dogovor ravan veleizdaji. Njihova teza je stara već tri desetljeća: ako susjedna zemlja u nazivu ima riječ „Makedonija", pa makar i „sjeverna", to tobože podrazumijeva osporavanje grčkog suvereniteta u istoimenoj pokrajini na sjeveru Grčke. Desničarske skupine i crkva organizirali su besplatan prijevoz, govorilo se da je u Atenu stiglo oko 3.000 autobusa s demonstrantima.

Prosvjednici sa zastavom s bizantskim orlom
Grci smatraju da je njihov ne samo Aleksandar makedonski nego i bizantski oraoFoto: Reuters/A. Konstantinidis

„Mi smo potomci Aleksandra Velikog! Dalje ruke od Makedonije! Povijest pripada Grcima!", vikala je jedna govornica okupljenima na središnjem atenskom trgu Sintagma. Masa je oduševljeno pozdravila taj i slične govore. „Nismo na prodaju, gospođo Merkel", rečeno je više puta čime se aludira na posjet njemačke kancelarke Ateni prije dva tjedna u znak podrške provedbi Prespanskog sporazuma.

Spor oko imena dijeli Grčku. Duhovi su posebno uzburkani na sjeveru zemlje. „Meni ta priča o imenu ništa ne znači", kaže nasuprot tome jedan atenski taksist. „Puno je važnije imati dobar odnos sa susjedima. To je dobro za trgovinu", dodaje. Nejasno mu je zašto ljudi pokazuju toliko strasti baš oko ove teme kada Grčka ima daleko teže probleme.

Demonstranti se s time nikako ne bi složili. Oni tvrde da se radi o nacionalnoj časti, povijesti i suverenitetu. „Premijer kod odluke ovakvih nacionalnih razmjera mora pitati narod", kaže nam jedan čovjek koji je na trg došao sa sinom. Zahtjev za referendumom Tsipras odbija uz obrazloženje da susjedi mijenjaju ustav, a ne Grčka.

Predizborna tema

Mašta grčkih nacionalista odavno je raspaljena. Jedan trgovac u Solunu kaže nam da Skopje itekako ima teritorijalne pretenzije. „Bacili su oko na Solun. Žele ovamo umarširati s vojskom", tvrdi on. U nacionalističkoj kuhinja glasina nikakvu ulogu ne igra realnost – to, recimo, da makedonska vojska nije ni približno jaka kao grčka ili da je Grčka članica NATO-a.

Policajci između vatre
Na rubu prosvjeda bilo je i nasilnih izgredaFoto: Reuters/A. Konstantinidis

Tema apsolutno dominira medijima. Ovo je izborna godina, a više nitko ne priča o ekonomskoj situaciji. Kako god Tsipras argumentirao, ime sjevernog susjeda za njega postaje pitanje biti ili ne biti. Vođa oporbe Kyriakos Mitsotakis obilato koristi tematiku da napadne Tsiprasa i osigura svojoj konzervativnoj Novoj demokraciji bolji rezultat na izborima.

Ukoliko vlastima ne uspije ratificirati sporazum u parlamentu, nema sumnje da će biti prijevremenih izbora. A povijesno pitanje koje opterećuje odnose dviju balkanskih zemalja ponovo se odgađa.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android