Rechtsextremismus Bulgarien

Rom pretučen od strane nogmetnih nasilnika, izbjeglica iz Afganistana napadnut zbog boje svoje kože, neredi nakon prosvjeda desno ekstremne stranke "Ataka". Nekoliko dana kasnije huligani su upali u centar Jehovinih svjedoka i pretukli vjernike. To su samo neki od slučajeva koji su se prošle godine zbili u Bugarskoj . Helsinški odbor za ljudska prava za Bugarsku govori o "zabrinjavajućoj eksplozija nasilja protiv nacionalnih i vjerskih manjina".

Dobro poznata pojava

No rasizam i nacionalizam, kako kaže predsjednik bugarskog ogranka Helsinškog odbora za ljudska prava Krasimir Kanev, u Bugarskoj nije fenomen novijeg datuma nego se razvio odmah nakon pada komunističkog režima krajem 1989. Već početkom devedesetih okupile su se razne desno ekstremne grupe poput skinheadsa koje snose odgovornost za mnoge napade s rasističkom pozadinom. "Država na ovakve vrste nasilja dosad nije reagirala na odgovarajući način. S tim u svezi čak postoji jedna presuda Europskog suda za ljudska prava", kaže Kanev.

Bugarska je naime 2007. osuđena jer su njezini istražni organi u rasvjetljavanju ubojstva jednog pripadnika romske manjine odugovlačili s istragom, a isto tako nisu u obzir uzeli i rasističku pozadinu ubojstva. Europsko povjerenstvo protiv rasizma i netolerancije (EKRI) kritizira i činjenicu da kriminalna djela s očiglednom rasističkom i nacionalističkom pozadinom, vlasti često karakteriziraju kao puko izgredništvo ili kao "uobičajno" nanošenje tjelesnih ozljeda.

No desnoradikalno nasilje nije samo pojava s ruba društva. Ekstremna desnica već se odavno etablirala u samom vrhu političkog života u Bugarskoj. Još 1991. kada je Bugarska sastavljala novi Ustav pred zgradom u kojoj je zasjedala ustavotvorna skupština, pripadnici Bugarske nacionalno radikalne stranke prosvjedovali su tražeći isključenje turske manjine iz teksta novog Ustava. "Ova stranka se nije politički etablirala samo zato jer se njezine političke ideje mogu naći i u programima mnogih vodećih političkih stranaka", smatra Kanev.

Pritisak iz Bruxellesa

Tek se ulaskom u Europsku uniju nešto promijenilo. Tada su etablirane stranke svoje redove "očistile" od političara koji bi ih mogli kompromitirati u Bruxellesu. Posebice je do "čiste košulje" bilo stalo socijaldemokratima i konzervativcima koji su htjeli biti primljeni u europske krovne stranke. Na pritisak izvana velike stranke su doživjele neku vrstu političke katarze.

No desni ekstremizam time nije nestao iz Bugarske. "Time je nastao prostor za osnivanje novih stranka na krajnjoj desnici političkog spektra. 2005. je tako nastala stranka 'Ataka' koja je još radikalnija od austrijskih slobodnjaka", tvrdi Kanev. Na predizbornim kampanjama ove stranke mogu se vidjeti transparenti s natpisima poput: "Osuđene Cigane u radne logore" ili "Bugarska Bugarima".

Nepuna dva mjeseca nakon osnivanja "Ataka" je kao četvrta politička snaga u zemlji ušla u parlament. Otada ova stranka uvijek iznova provocira svojim akcijama uperenim protiv manjina, kako nacionalnih tako i spolnih. Čak je i u Europskom parlamentu jedan zastupnik "Ataka" izazvao skandal vrijeđajući jednu međarsku zastupnicu, pripadnicu romske manjine. Nakon toga je Europska komisija pozvala bugarske vlasti na "primjerenu reakciju".

Prividna sigurnost

No etablirane političke stranke su preslabe da bi se ozbiljnije oduprle najzedi s kranje desnice. "Trenutno nitko s političke scene nije otporan na desnoradikalne ideje", smatra Daniel Smilov, politolog i analitičar s "Centra za liberalne strategije". Država duduše nije direktno ugrožena od terora s desnice ali tu opasnost ne treba podcjenjivati. "Ne znači da smo imuni na opasnost s krajnje desnice samo zato jer smo u Europskoj uniji", kaže Smilov.

CIvilna društva koja u ostaku Europe često igraju veliku ulogu u borbi protiv ekstremizma su u Bugarskoj tek u začecima. No ako ništa drugo sve češće se organiziraju prosvjedi protiv desnoradikalnog nasilja. "Čini se da ipak nastaje neka vrsta demokratske kulture bez opterećenosti prošlošću", kaže Svetla Enčeva iz "Centra za istraživanje demokracije" u Sofiji.

Na pomolu promjene

Promjena načina razmišljanja primjetna je i kod dijelova političke elite. Nakon masovnih prosvjeda koji su uslijedili nakon što je jedan mladić poginuo pod kotačima automobila za čijim upravljačem je sjedio jedan Rom, državni odvjetnik je najavio da će slučajevi potpirivanja nacionalne mržnje biti "prioritetno obrađivani". Početkom listopada jedan 27-godišnjak je osuđen na 10 mjeseci zatvorske kazne uvjetno jer je preko Facebooka pozivao na "pokolj Cigana".

Bugarski Helsinški odbor je pozdravio ovu presdu te je istodobno izrazio nadu da će vlasti ostati dosljedne u progonu desnoradikalnog nasilja.

Autori: Blagorodna Grigorova / Nenad Kreizer

Odg. ur.:A. Šubić