Desničarski ekstremizam: nova dimenzija terora

Napadač je oko sebe pucao u dva nargila-bara u Hanauu, pored Frankfurta, i pritom usmrtio devetero ljudi i nekoliko ranio. Zatim je ubio svoju majku i sebe. Prethodno je na jednoj video snimci širio rasističku mržnju i teorije zavjere. Tobias R. ranije nije upadao u oči sigurnosnim službama, priopćio je ministar unutarnjih poslova pokrajine Hessena Peter Beuth. Je li imao kontakt s drugim desničarskim teroristima i je li napad dugo planirao, sve to sada nastoji istražiti državno odvjetništvo.

Ono što je jasno: opasnost od desničarskog terora u Njemačkoj se povećala. Savezna kriminalistička ustanova (BKA) trenutno šezdeset osoba vodi kao potencijalno vrlo opasne. Te osobe slijede ekstremno desničarsku ideologiju, sklone su nasilju, pa i izvršenju terorističkih napada. Od 2012. godine njihov broj se upetorostručio, rekla je glasnogovornica BKA-a za medijsku mrežu "RedaktionsNetzwerk Deutschland".

Od fantazije do zločina

Koliki je obujam opasnosti pokazuje brojka iz aktualnog izvještaja Službe za zaštitu ustavnog poretka: 12.700 ekstremnih desničara u njemu se vode kao „skloni nasilju". Njihova komunikacija se više nego ikada vodi preko Interneta. Virtualni prostor kao da ubrzava radikalizaciju. Jedna nedavno razbijena teroristička ćelija se, prema dosadašnjim spoznajama, upravo preko Interneta radikalizirala. To važi i za Stefana B., koji je u listopadu 2019. godine planirao izvesti masakr u sinagogi u Halleu (Sasko-Anhaltska).

U borbi protiv političkih i vjerskih ekstremista sigurnosne službe su suočene s dva velika problema: tko su oni koji su svoje fantazije o nasilju spremni provesti u djelo i tko uopće stoji iza svega toga? Tim pitanjima se bavi državni odvjetnik Christoph Hebbecker iz Centralne službe za borbu protiv cyber-kriminala Sjevernog Porajnja i Vestfalije (ZAC NRW). Od veljače 2018. godine bilo je oko tisuću kaznenih prijava, koje se najvećim dijelom pripisuju desnom spektru, kaže Hebbecker u razgovoru za Deutsche Welle. Otprilike svaka druga prijava je vodila pokretanju istražnog postupka. Problem je što je samo u rijetkim slučajevima moguće „ljude izvući iz anonimnosti".

Racije protiv terorističke skupine

U petak prošlog tjedna policija je u raciji razbila jednu desničarsku terorističku skupinu. Na trinaest mjesta, u saveznim pokrajinama Baden-Württemberg, Bavarska, Porajnsko-Falačka, Sjeverno Porajnje i Vestfalija, Donja Saska i Sasko-Anhaltska, policija je pretresla stanove trinaest osoba. Privedene su četiri osobe za koje se sumnja da su teroristi i osam njihovih pomagača. Savezno državno odvjetništvo u Karlsruheu ih sumnjiči da su planirali izazvati stanje „slično građanskom ratu“. I to napadima na političare, tražitelje azila i muslimane, koji “još uvijek nisu bili konkretizirani”.

Na prvi pogled djeluje kao da su policija, Služba za zaštitu ustavnog poretka i Državno odvjetništvo na vrijeme uspjeli stati na put terorističkoj skupini koja je bila spremna na sve. Međutim, pred istražiteljima je sada najvažniji dio posla: prikupiti što uvjerljivije dokaze kako bi optuženi mogli biti osuđeni.

Proces protiv Francka A. još uvijek nije počeo

Koliko to teško može biti pokazuje spektakularni slučaj vojnika Bundeswehra, Franca A. koji je suspendiran iz službe. Zbog pripremanja „teškog nasilnog čina usmjerenog protiv države“ on je 2017. godine proveo sedam mjeseci u istražnom zatvoru. Između ostalog ga se sumnjiči da je planirao izvesti napade na poznate političare, među kojima su aktualni savezni ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) i potpredsjednica Bundestaga Claudia Roth (Zeleni).

Ali iako je dokazano da je optuženi prikupljao oružje i eksploziv i da su bila poznata imena potencijalnih žrtava, Viši pokrajinski sud u Frankfurtu na Majni prvobitno je odbio pokretanje kaznenog postupka protiv Franca A., s obrazloženjem da „nema dovoljno dokaza". Sud je doduše potvrdio „nacionalistička, rasistička i antisemitska stajališta“ osumnjičenog desničarskog ekstremista, istovremeno ocijenivši da on „vrlo vjerojatno nije bio do kraja odlučan“ kada je riječ o planiranim napadima. Međutim, nakon uspješne žalbe državnog odvjetnika Franco A. će sada ipak morati pred sudom u Frankfurtu zbog sumnje za terorizam. Kada će suđenje početi još uvijek se ne zna. Odugovlačenje zbog kaznene klasifikacije ovog slučaja jasno pokazuje koliko visoke mogu biti pravne prepreke u Njemačkoj i pored mnogobrojnih zakonskih pooštravanja. Zato ni u kojem slučaju nije sigurno da će dvanaest osoba, koje su prije nekoliko dana uhićene, na kraju biti i osuđene.

Savezna vlada za oštrije kažnjavanje širenja mržnje

Ali kada je riječ o širenju mržnje preko Interneta kazne bi uskoro mogle biti pooštrene. Savezna vlada je u srijedu predstavila nacrt zakona. Ako ga parlament, kao što se očekuje, usvoji većinom glasova, za prijetnje ubojstvom i nasiljem preko Interneta ubuduće bi mogla biti izrečena zatvorska kazna i do tri godine. Do sada je najviša kazna bila godinu dana. Za klevetu i širenje neprijateljstva protiv lokalnih političara predviđena je kazna i do pet godina zatvora.

To pooštravanje zakona je reakcija na sve učestalije prijetnje političarima preko Interneta. Tako je bilo i u slučaju kršćansko-demokratskog političara Waltera Lübckea u okrugu Kassel (savezna pokrajina Hessen), prije nego što ga je u lipnju 2019. godine iz mržnje vatrenim oružjem ubio jedan ekstremni desničar.

BKA se priprema za borbu protiv desničarskog ekstremizma

Političari očekuju da će većem uspjehu u borbi protiv širenja mržnje doprinijeti obveza internetskih koncerna, poput Facebooka, da prijave širenje neprijateljstava i neonacističke propagande na svojim platformama. Te informacije bi trebale biti proslijeđene Saveznoj kriminalističkoj ustanovi (BKA). Njezin predsjednik Holger Münch nastoji intenzivirati borbu svoje službe protiv desničarskog ekstremizma.

Centralna služba za borbu protiv cyber-kriminala, čije je sjedište u Kölnu, prisno surađuje s medijima, ali i s Udrugom za internetsko gospodarstvo (eco). Zahvaljujući toj suradnji tijekom iduće dvije godine bi moglo biti identificirano oko 130 osumnjičenih iz čitave Njemačke, a djelomice i iz inozemstva. Koliko će istraga na kraju završiti presudama, državni odvjetnik Hebbecker ne može prognozirati. Ali u kaznenim postupcima iz njegovog područja nije mu poznata presuda da je optuženi dobio uvjetnu kaznu. Centralna služba za borbu protiv cyber-kriminala Sjevernog Porajnja i Vestfalije (ZAC NRW) najčešće ima posla s individualnim počiniteljima. Među njima ima osoba koje su od ranije poznate sigurnosnim službama, ali i onih kojih nema ni u jednom dosjeu. Hebbecker pritom još uvijek ne primjećuje „velike, organizirane strukture“. Kelnskog državnog odvjetnika posebno iznenađuje to što često ima posla s ljudima kod kojih se „jasno primjećuje desničarska ideologija“, ali koji sami sebe ne doživljavaju kao ekstremne desničare.

Doživotni zatvor za Beatu Zschäpe

I odluka saveznog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) od siječnja da se zabrani neonacističku skupinu „Combat 18“ može se shvatiti kao signal odlučnosti. Pitanje je međutim može li se svim ovim mjerama spriječiti radikalizacija scene. Nakon što je 2011. godine raskrinkana teroristička skupina „Nacionalsocijalističko podzemlje“ (NSU), u Njemačkoj se vjerovalo da je najgore prošlo. Desetero ljudi je usmrtio NSU, među kojima je bilo devetero ljudi migrantskog podrijetla. Ali nakon zgražanja zbog serije ubojstava koja godinama nisu bila rasvijetljena, 2015. godine je uslijedio do tada nezapamćen val mržnje i nasilja, s početkom masovnog dolaska izbjeglica u Njemačku, koje su bježale od građanskog rata. Glavnooptužena u sudskom procesu NSU-u, Beate Zschäpe, u ljeto 2018. godine je osuđena na doživotnu zatvorsku kaznu. Ali izgleda da ni djelovanje te presude nije bilo dovoljno jako da bi zastrašilo druge.