Dezinformacijama protiv demokracije

Kako možemo zaštititi demokraciju? Ovo pitanje muči mnoge ljude diljem svijeta, gdje sve više raste pritisak na slobodna društva. Jedan pokazatelj koliko je taj pritisak jak i u Njemačkoj mogao bi biti broj javnih pojavljivanja predsjednika tajnih službi: Thomas Haldenwang vodi Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) i od preuzimanja dužnosti 2018. godine primjetno često sudjeluje na konferencijama za novinare ili okruglim stolovima.

Dvije godine nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine, Haldenwang pripada među one koji najglasnije upozoravaju na dezinformacije, lažne vijesti i špijunažu. Govoreći na jednoj konferenciji njemačkih Liberala u njemačkom parlamentu Bundestagu on je naglasio da smatra kako su opasnosti 2024. godine posebno velike.

Više dezinformacija u „super izbornoj godini" 2024.?

Haldenwang je upozorio na nadolazeće izbore za Europski parlament, predsjedničke izbore u SAD-u i troje pokrajinske izbore u Njemačkoj. Nesporno je da je ovo „super izborna godina" i stoga se moramo još više pripremiti na dezinformacije. One se ciljano šire „kako bi se diskreditiralo političke protivnike i zbunilo birače, te kako bi se podrivalo demokraciju i njezine institucije", rekao je predsjednik BfV-a.

Činjenica da Njemačka pripada među omiljene mete ruske propagande i špijunaže pokazala se kroz tzv. Taurus-Leaks. Hakirani su digitalni razgovori visokih vojnih dužnosnika njemačke vojske. To je incident koji je posebno zabrinuo FDP-ovog stručnjaka za sigurnost Konstantina Kuhlea. Kao član Parlamentarnog kontrolnog odbora (PKGr) za njemačke obavještajne službe, on je jedan od onih koji vrlo dobro zna koliko su takve hibridne prijetnje opasne.

Koliko tajnovitosti može podnijeti otvoreno društvo?

Ono što Kuhle saznaje od Haldenwanga iza zatvorenih vrata ostaje među njima, zato da neprijatelji demokracije ne bi saznali što njemačke sigurnosne agencije znaju o njima. Međutim, ovakav oblik tajnovitosti može biti problematičan za otvoreno, slobodno društvo, posebno jer je Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka povremeno koristio upitne metode.

Kuhle se na konferenciji u Bundestagu osvrnuo i na taj prijepor između potrebne tajnovitosti i poželjne transparentnosti, te pozvao na povjerenje u rad Saveznog ureda za zaštitu ustava: „Tanka linija između obrane slobode izražavanja s jedne strane i obrane protiv dezinformacija s druge strane, nešto je s čime se naše agencije svakodnevno suočavaju", rekao je FDP političar.

Deutsche Welle: Branitelj demokracije

Mediji, kako unutar tako i izvan zemlje, imaju prirodno oprezan stav prema obavještajnim agencijama, kao i prema vlastitoj sigurnosti. Čak i u demokratskim državama moraju biti svjesni da ih strane sile mogu u svakom trenutku napasti. To posebno vrijedi za međunarodni medij poput Deutsche Wellea (DW). Financirana javnim novcem, ali neovisna od države, ova medijska kuća sebe vidi kao braniteljicu demokracije, slično kao Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka.

Intendant Peter Limbourg na FDP-ovoj konferenciji o opasnostima dezinformacija opisao je ulogu DW-a, koji emitira programe na 32 jezika. Važno je biti tu za ljude koji vjeruju u demokraciju: „U Rusiji, u Kini, u Bjelorusiji, u Venezueli, gdje god." Međutim, vlasti u zemljama bez slobode medija uvijek pokušavaju ograničiti ili potpuno zabraniti mogućnost praćenja DW-ovih programa.

Lak zadatak za diktatore i autokrate?

Trenutno Deutsche Welle svoje programe tjedno emitira za oko 320 milijuna ljudi širom svijeta. No, Limbourg se boji da bi programi mogli postati teško dostupni ili i sasvim nepristupačni zbog restriktivnih mjera u nekim državama. To bi imalo ozbiljne posljedice: „Ako nismo dostupni, diktatorima i autokratima bit će sve lakše", naglasio je Intendant DW-a.

Estonska veleposlanica u Berlinu, Marika Linntam, govorila je na konferenciji o „ratu iz sjene" protiv demokracije. „To se ne vodi na bojnom polju, već u glavama i srcima ljudi", rekla je Linntam. Cilj Rusije je destabilizacija, stvaranje nesigurnosti i manipulacija. Da bi se što bolje obranili, Estonija ulaže puno u jačanje medijske pismenosti svojih građana.

Veleposlanica je izvijestila o partnerstvima između vlasti, medija, civilnog društva i međunarodnih organizacija. Posebna pozornost se pritom posvećuje mladim ljudima: već od 2010. godine u Estoniji postoji u gimnazijama obvezni tečaj „Mediji i manipulacija".

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.