Diskreditiranje žena dezinformacijama

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni, naslovna fotografija) već je u nekoliko navrata bila meta širenja dezinformacija - ponekad s popriličnim uspjehom: njemački mediji su početkom godine objavili (kako se kasnije pokazalo) pogrešne optužbe protiv ove političarke – koje su stigle iz ruske „kuhinje“. Bio je to trik iz naftalina dezinformacija, ali je efikasan: intervju s ministricom vanjskih poslova je bio tako montiran da je smisao izjava potpuno promijenjen.

Neposredno nakon njezine nominacije kao kandidatkinje Zelenih za kancelarku, Baerbock je bila masovno napadnuta - pa i manipuliranjem fotografijama.

A kako pokazuje trenutna analiza, to nije izoliran slučaj. Napadi kojima je cilj da žene u politici prikaže kao promiskuitetne ili s nekonvencionalnom seksualnom prošlošću uobičajena su i efikasna taktika da im se naudi. Lukina Di Meco, suosnivačica online-kampanje #ShePersisted, također kaže da primjer Annalene Baerbock odražava i druge fenomene o kojima je pisala u novoj studiji pod nazivom "Monetizing Misogyny".

Inicijativa #ShePersisted (u slobodnom prijevodu - ona ustrajava) vodi kampanju protiv rodno specifičnih dezinformacija tj. protiv žena u politici. Analiza objavljena u veljači zaključuje da rodne dezinformacije ne samo da doprinose nazadovanju ženskih prava i demokracije u cjelini, već i ugrožavaju nacionalnu sigurnost kada ih strani akteri koriste da podijele društvo.

Propagandno oružje protiv žena

Studija osvjetljava konkretne slučajeve u razdoblju od dvije godine u pet zemalja - Brazilu, Italiji, Mađarskoj, Tunisu i Indiji. Više od 50 žena rukovoditelja je intervjuirano kako bi se ispitalo kako autoritarni i neliberalni akteri koriste društvene mreže kao propagandno oružje. Ovi napadi su često gori za žene koje dolaze iz marginaliziranih grupa stanovništva – također zato što ih njihovi protivnici označavaju kao simbole multikulturalnih društava.

„Mizoginija u online, virtualnom svijetu je sve brže i djelotvornije sredstvo da se utječe na digitalnu političku sferu", piše autorica Nitasha Kaul u studiji. A pošto su ove online subkulture posebno jake među pristalicama desničarskih i krajnje desničarskih političkih lidera, rodne dezinformacije postaju ključni instrument koji autokrate koriste protiv oporbenih liderica, kako bi potkopali demokraciju.

Platforme su „u velikoj mjeri zakazale"

Analiza Di Meco dolazi do zaključka da digitalne platforme „u velikoj mjeri nisu uspjele zaštititi žene“. Pored toga, algoritmi, automatizirani profili i teme u trendu potakle su i pojačale štetne narative protiv žena. A takve kampanje, zauzvrat, služe komercijalnim interesima platformi društvenih medija. No, iako su mnogi operateri platformi počeli financirati istraživanja i inicijative o takvim pitanjima kako bi pronašli rješenja, Di Meco smatra da je većina njih do sada bila samo čista „kozmetika".

I tako je digitalna revolucija postala dijelom prijetnja demokraciji. Prema studiji: „Digitalni mediji na početku promatrani kao dobrodošlo sredstvo za emancipaciju i demokraciju, sve više postaju oruđe ugnjetavanja i koriste se kao oružje protiv žena u politici, aktivistkinja i novinarki širom svijeta“.

Opoziciju treba ušutkati

Stručnjaci upozoravaju i da se žene u oporbi namjerno, odnosno ciljano ušutkavaju. Vlasti pokušavaju potisnuti zahtjeve opozicije za boljom upravom. Nekoliko žena intervjuiranih za ovu studiju u Italiji je reklo da su neke političke stranke namjerno koristile društvene medije da organiziraju kampanje mržnje i online uznemiravanja političkih protivnika, posebno žena.

No, nisu samo žene direktne mete ovih napada, već i ono za što se zalažu: jednaka prava za žene, ali i prava za LGBTQI+ osobe, liberalne vrijednosti i inkluzivne, raznolike demokracije.

Unesco upozorava na koordinirane kampanje

Unesco također snažno upozorava da su žene koje rade u profesijama koje zahtijevaju javno prisustvo na internetu – kao što su političarke, umjetnice, novinarke ili aktivistkinje za ljudska prava i ravnopravnost – posebno podložne koordiniranim kampanjama online dezinformacija, uznemiravanja, govora mržnje ili čak smrti – ali i prijetnjama silovanjem.

Unesco poziva na razne mjere da bi se problem stavio pod kontrolu – pored obrazovanja i kaznenog gonjenja i više rodne ravnopravnosti u razvoju umjetne inteligencije, to uključuje i više propisa koji moraju biti koordinirani na međunarodnoj razini. #ShePersisted također dolazi do sljedećeg zaključka: potrebni su novi, globalno orijentirani pravni okviri i pristupi rješavanju rodno specifičnih dezinformacija.

Čak i tamo gdje postoje zakoni, izuzetno ih je teško provesti u velikim razmjerima i pravovremeno suzbiti zloupotrebe. Anonimnim počiniteljima je teško ući u trag, a broj takvih slučajeva premašuje kapacitete policije i pravosuđa. Stoga su transparentnost i „dužna pažnja“ za kompanije društvenih medija u vezi sa štetom koju su prouzrokovale njihove usluge od ključnog značaja – kako bi se zaštitile pogođene žene i - demokracija.

Patrick Gensing, ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu