Diskretni špijuni - zeleno svjetlo za tajne online-premetačine

Dugo se u Njemačkoj raspravljalo o tome, da li policija i tajne službe smiju neopaženo vršiti premetačinu u osobnim računalima građana i u kojim slučajevima. Nedavno je o tome odlučivao i Ustavni sud, a sada je konačno i vlada obavila svoj dio posla: socijaldemokratska ministrica pravosuđa Brigitte Zypries i demokršćanski ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Schäuble složili su se oko ključnih točaka na osnovu kojih će biti izrađen prijedlog zakona. Na svojoj redovnoj konferenciji su i ministri unutrašnjih poslova njemačkih saveznih zemalja postignutom dogovoru dali zeleno svjetlo.

Spor dvaju ministara o ovoj temi često je bio predstava za njemačku javnosti. Oboje su propuštali malo koju priliku da novinarima kažu svoje mišljenje o pojedinim aspektima problema, u pravilu polemizirajući sa kolegom odnosno kolegicom. Dok se Schäuble zalagao za više-manje neograničenu mogućnost virtualnih racija, Zypries je napominjala da postoje ustavna ograničenja, prije svega u pogledu zaštiti osobne sfere, koja se ne smiju kršiti.

"Trojanci", i kako ih instalirati

Presuda Ustavnog suda je na kraju pomogla oboma. Njome se određuje da je tajna online-premetačina privatnih računara dozvoljena samo u slučajevima kada postoji opravdana sumnja o ugroženosti života ljudi, odnosno kada se radi o neposrednim planovima za ugrožavanje ili rušenje državnog poretka. Uz to je za online-premetačinu potrebna dozvola suca. Time su određeni okviri, a ministri su sada dogovorili i detalje.

Istražitelji se pri online-premetačini prije svega pouzdaju u specifične računalske viruse. Radi se o kompjuterskim programima koji se neopazice instaliraju na hard-disk osumnjičene osobe - i odakle im i ime koje su dobili od Trojanskog konja. Potom je moguća kontrola cjelokupne elekronske pošte, jednako kao i svih drugih aktivosti koje se obavljaju uz pomoć računara: od pisanja tekstova, preko pretraživanja internetskih stranica, sve do telefoniranja ili obrade fotografija i video-materijala.

Ustavni je sud doduše odredio u kojim se slučajevima ti programi mogu instalirati na privatne računare, ali nije ništa rekao o tome kako se ta instalacija ima obavljati. Upravo o tome su minisatrica Zypries i m inistar Schäuble vodili najveći spor. Na kraju je prevagnulo uvjerenje ministrice pravosuđa kako je instalacija dozvoljena samo ili putem elektronske pošte ili putem preuzimanja nekog sadržaja s interneta. Nije, međutim, dozvoljeno pripadnicima policije ili tajnih službi, da ulaze direktno u stan osumnjičenog i neopazice "prikače" špijunski program na njegov računar. Načelo nepovredivosti stana i dalje se čuva u Njemačkoj kao svetinja.

Zakon za izuzetne slučajeve ili novi napad na privatnu sferu?

U redovima Socijaldemokrata je zadovoljstvo postignutim očito, dok zagovarači "tvrde linije" smatraju da je su snagama sigurnosti umjetno postavljene nepotrebna ograničenja i za postignut kompromis nemaju baš puno razumijevanja. Tako prijmerice predstavnik sindikata policije, Konrad Freiberg, smatra da je odluka nedosljedna te da otvara rupu u zakonu koju će biti teško zakrpati. Na taj način čitav zakon moći će se primjenjivati samo u malom broju slučajeva, uvjeren je Freiberg.

Za ministricu Zypries to međutim ne predstavlja veliki problem: ona je ionako polazila od veoma rijetke upotrebe zakona, a i kriteriji koje je postavio Ustavni sud izuzetno su oštri. Po njenom mišljenju sasvim je logično da je uključena i ova najnovija zapreka - poštivanje nepovredivosti privatnog stana.

U toj točci s njom se slaže i ministar Schäuble - on polazi od svega desetak slučajeva godišnje.

Oporba to, međutim, vidi drugačije: tako primjerice Christian Ströbele iz stranke Zelenih smatra da se na ovaj način privatna sfera malo-pomalo žrtvuje na oltaru navodne borbe protiv terorizma i upozorava: "naša privatna sfera malo-pomalo odumire".

Vlada se s tom procjenom naravno ne slaže, ali u cijeloj priči ne treba smetnuti s uma da je ovim dogovorom obavljen još jedan važan posao: jedna od tema oko koje se vladajuća koalicija dugo vremena sporila, skinuta je s dnevnog reda. Idemo dalje.(za)