Dobar dan, gospodine dupine!

Indija - i osobito sljedbenici hinduizma, ionako imaju osobit odnos prema životinjama. Ipak, kad je riječ o morskim sisavcima, mnogi Indijci će možda provesti čitav život a da nikad nisu uživo vidjeli nekog dupina ili kita.

Ali to se mijenja: kako raste blagostanje u toj zemlji, tako je postala i velika moda odlazaka u "akvaparkove". U takvim zabavnim parkovima su najčešće glavna atrakcija dupini ili neki slični morski sisavci koji u bazenima izvode vratolomije. Posao takvim parkovima i u Indiji ide sjajno, pa se masovno planira gradnja novih, još većih zabavišta, u Delhiju, Kochiju, Mumbaiu...

Ali dok su mališani i odrasli oduševljeni što mogu vidjeti umijeća morskih bića, takvi parkovi imaju i svoju vrlo mračnu stranu. "Nema boljeg nego izložiti nekoliko životinja, pogotovo ako su one tako osjetljive i inteligentne kao dupini", objašnjava Belinda Wright iz Društva za zaštitu divljih životinja Indije. "To je odličan način za zaradu."

Mlade ženke uzimaju, ostale - ubijaju

Ipak, ova i druge organizacija već dugo organizira prosvjede protiv gradnje takvih zabavišta jer zna i stvari koje posjetitelji ne vide. Tako i Puja Mitra iz Federacije udruga za zaštitu životinja Indije objašnjava kako se uopće love takve životinje: "Većina dupina i kitova u zatočeništvu je uhvaćena u divljem ulovu, u Japanu, Karipskom moru, oko Salomonskih otočja i u dijelovima Rusije. Način kako ih se lovi je veoma okrutan: skupinu dupina navode u ograđen plićak i tamo se odabiru životinje pogodne za takve parkove. To su najčešće mlade ženke koje nemaju nekih oštećenja na tijelu. Ostale životinje se često ubija."

Mitra dodaje i kako za te preživjele ženke zapravo tek počinje pravi pakao. Jer, kod kopnenih životinja koje se na primjer smještaju u zoološke vrtove, već odavno se pokušava koliko-toliko imitirati njihovo prirodno stanište: drveće gdje se mogu verati, pećine gdje se mogu skrivati, bare u kojima mogu plivati...

Ali kod dupina je njihovo prirodno okružje - beskonačno prostranstvo mora. Navodi i ispitivanja po kojima se takve životinje još jedva oglašavaju u zatočeništvu svojim piskavim znakovima na pragu onoga što može čuti ljudsko uho. Razlog je jednostavan: takvi ultrazvučni tonovi tim inteligentnim životinjama služe za orijentaciju i ispitivanje okoliša, ali se u zatočeništvu odbijaju od stjenki bazena i dovode životinja doslovce do ludila. Baš kao u nekadašnjim zoološkim vrtovima gdje su životinje držane u sićušnim kavezima, tako nije rijetkost da dupini i orke lome zube, histerično grizući zidove i rešetke kaveza u kojima ih se drži pod vodom.

Izuzetna preporuka ministarstva

Povod za masovne prosvjede je bila gradnja novog zabavnog parka u lučkom gradu Kochi (bivši Kočin) na jugu Indije. Mjesecima je tisuće ljudi prosvjedovalo protiv budućeg logora za morske sisavce - i ovaj put je nadležno ministarstvo objavilo priopćenje kakvo se još jedva može naći drugdje u svijetu.

Naime, indijsko ministarstvo za okoliš i šumarstvo je preporučilo vladi da zabrani takve zabavne parkove i "sve ostale priredbe gdje se komercijalno koriste morski sisavci koji žive u zatočeništvu". U priopćenju, ministarstvo smatra kako je očito da su te životinje izuzetno inteligentna bića i da se zato "prema njima treba odnositi kao prema osobama ne-ljudskog obličja" koje onda imaju i svoja vlastita prava.

Zapravo, takvi akvatoriji - i bilo kakvo korištenje i trgovanje morskim sisavcima su trenutno zabranjeni samo još u tri zemlje na svijetu: Čileu, Kostariki i - Mađarskoj. No ovaj dopis indijskog ministarstva dupinima svjedoči i osobnost, nešto što već duže vrijeme traže znanstvenici koji se bave morskim sisavcima i organizacije za zaštitu životinja.

Što nekoga čini "osobom"?

Jedna od vodećih stručnjakinja na tom području, Lori Marino uopće ne sumnja kako dupini i njihovi sudruzi, zaslužuju takav status. Nije samo riječ o veličini njihovog mozga - pa i čeonog režnja, dijela koji se povezuje s inteligencijom, nego i o posve jasnim dokazima kako je riječ o inteligentnim bićima.

Oni imaju svijest o samima sebi, slično kao i čovjek, oni mogu razumjeti apstraktne pojmove i - u svojim okvirima, koriste čak i oruđe. Oni komuniciraju, imaju čak i svojevrsne "dijalekte" gdje se jedno pleme razlikuje od drugih, a imaju i svojevrsni "potpis" kojim se jedna životinja može prepoznati između ostalih.

Zato je i ova znanstvenica među onima koji su prije tri godine u Helsinkiju potpisali Deklaraciju za pravo morskih sisavaca i u Indiji su mnogi sretni što je njihova zemlja konačno krenula tim putem. Jer, i Indija ima svog, gotovo istrijebljenog slatkovodnog dupina iz rijeke Ganges i Belinda Wright se nada kako će to biti povod da se pažnja usmjeri i na tog morskog sisavca. Ovako, osim što je uvršten u popis ugroženih vrsta, nije učinjeno osobito mnogo. Čak i program zaštite bi, po postojećim planovima, trebao završiti - 2020. godine.