Dogovor je postignut! 1800 milijardi eura za budućnost EU-a

U borbi protiv ekonomske krize koju je izazvala pandemija korone, članice EU su se složile oko najvećeg budžetskog i financijskog paketa u svojoj povijesti.

Dogovor „pokazuje naše uvjerenje u zajedničku budućnost", rekao je predsjednik Europskog vijeća EU Charles Michel. On je bio domaćin samita i na Twitteru je riječju „Dogovor" objavio da je samit završen te da je postignut rezultat.

Paket je vrijedan ukupno 1,8 bilijuna eura - od toga su 1074 milijardi eura za sedmogodišnji budžet od 2021. do 2027., a 750 milijardi evra ekonomski i investicioni program za borbu protiv posljedica pandemijske krize. Od toga 360 milijardi ide na kredite pod povoljnim uvjetima, a 390 milijardi eura je iznos bespovratne pomoći zemljama članicama.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je olakšanje i rekla da se radilo o tome da se pokaže odlučnost. „Nije bilo lako", rekla je Merkel. Za nju je najvažnije da su se na kraju ipak dogovorili. Nova situacja zahtijeva i nove metode, rekla je Merkel i dodala da joj je mnogo lakše što je Europa nakon teških pregovora pokazala da „ipak može zajedno delovati". Njemačka kancelarka je rekla da ju to ispunjava nadom i daje joj snagu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kaže da je ovo „povijesni dan za Europu". Ishod pregovora je opisao kao šansu.

Merkel i Macron su se zajedno pojavili pred novinarima nakon završetka samita, demonstrirajući jedinstvo.

EU se prvi put zadužuje

Ovim financijskim paketom Europska unija se želi boriti protiv povijesnog ekonomskog pada i sačuvati svoje tržište. Istovremeno se želi investirati prelazak na digitalnu i ekološku privredu. Zbog toga se EU po prvi put u velikoj mjeri zadužila. Dugovi će zajedno biti vraćani - desetljećima.

Zemlje takozvane "štedljive četvorke" - Austrija, Nizizemska, Danksa i Švedska - su prihvatile to zajedničko zaduživanje kao i veliki iznos bespovratne pomoći zemljama ponajviše pogođenima pandemijom.

U ponedeljak su razriješena dva najkontroverznija pojedinačna pitanja, čime je raščišćen put za cjelovit dogovor.

S jedne strane, pronađen je kompromis o srži programa korona-pomoći: zemlje takozvane "štedljive četvorke" - Austrija, Nizizemska, Danksa i Švedska - su prihvatile to zajedničko zaduživanje kao i veliki iznos bespovratne pomoći zemljama ponajviše pogođenima pandemijom.

Zauzvrat, Nemačka, Francuska, Italija i Španjolska su se složile sa smanjenjem ukupne sume bespovratne pomoći sa 500 milijardi na 390 milijardi eura. Pored toga, dogovoreno je da se u okviru korona-pomoći 360 milijardi eura daju kao krediti.

Ključne točka: formula o vladavini pravne države

Druga prelomna točka je potom razjašnjena sinoć: pronađena je formula za povezivanje fondova EU s poštovanjem vladavine zakona, koju je usvojilo svih 27 zemalja.

Ranije su se Poljska i Mađarska žestoko usprotivile takvom mehanizmu, posebno zato što je protiv obje zemlje pokrenut postupak zbog kršenja osnovnih vrijednosti EU-a.

Međutim, nekoliko drugih zemalja EU-a je inzistiralo na mogućnosti da se zaustavi isplata iz fondova EU - ako se krše zajedničke vrijednosti.

Kompromisnu ​​formulu odnosnu klauzulu, razvilo je nekoliko zemalja, a premijer Letonije Krišjanis Karinš ju je predstavio na samitu. Međutim ova se klauzula već različito tumači: dok ju zvaničnici EU opisuju kao efikasan mehanizam, poljska novinska agencija PAP citirala je izvore poljske vlade da su veze između poštovanja valdavine prava i isplata novca iz fondova EU - uklonjene. Mađarski mediji proslavili su sporazum oko te klauzule - kao pobjedu premijera Viktora Orbana.

Dijana Roščić (agencije)