"Dogovor Kosova i Srbije ključan za europsku perspektivu"

DW: 29. svibnja će biti objavljeni izvještaji o napretku za sve zemlje Zapadnog Balkana. Što se očekuje?

Johannes Hahn: Mnogo dobrog i poneka kritika. Ali, tu i tamo ima napretka. Također ima, neću reći nazadovanja, ali ima stagnacije. Na primjer, može se kritički primijetiti da su aktualni razgovori između Srbije i Kosova već mjesecima na ledu. Nadam se da nije do godišnjeg doba. Odnosno, da kažem jasnije, da bi pregovori uskoro ponovo mogli početi, još jednom ću ponoviti da se ovdje radi o europskoj perspektivi obiju zemalja, a obavezujući pravni dogovor između njih je ključan za europsku perspektivu.

Merkel i Macron su već jednom pokrenuli inicijativu kako bi podržali pregovore. Koja djelotvorna sredstva stoje na raspolaganju Europskoj uniji kako bi naveli obje strane na kompromis?

Tu je također i naša vlastita vjerodostojnost. I ako, takorekuć, ostavimo takav dojam ne samo riječima već i djelima: da, želimo vas kao srednjoročne i dugoročne članove, onda bismo i mi morali dati naš doprinos. Uvjeren sam da, kada bismo na primjer mogli početi pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što ne znači da će sutra biti primljene, jer to je višegodišnji proces koji zahtijeva još mnogo napora, da bi to bio najbolji poticaj za Srbe i Kosovare da ponovo sjednu za pregovarački stol. Ako mi to ne uradimo, onda će dvjema stranama nedostajati poticaja da ponovo sjednu za stol. Pri tom i ono što bi konačno trebali postići neće biti dočekano velikim aplauzom ni u jednoj zemlji. Stoga to iziskuje mnogo hrabrosti dvoje aktera da sjednu za stol i rade na kompromisnom rješenju, koje od obje strane zahtijeva ustupke kako bi konačno došli do rezultata.

Pripada li u to i vizna liberalizacija za Kosovare?

U svemu tome ima i nešto više, a tu pripada i pitanje vjerodostojnosti.

Mišljenje kosovskog predsjednika Hashima Thacija je da ne može doći do uspješnih pregovora bez Sjedinjenih Država. Vidite li i Vi to tako?

Postoji jasno međunarodno obvezivanje kako ovi pregovori trebaju teći. Naravno da je dobro kada postoji podrška važnih međunarodnih igrača; kada je međunarodna zajednica u tom smislu ujedinjena da obje zemlje, Srbija i Kosovo, dođu do pravno obavezujućeg sporazuma - zato je SAD važan kao podrška. Ali, također je dovoljno da se pregovori odvijaju u trenutnim strukturama, naime pod vodstvom visoke predstavnice, trenutno je to Federica Mogherini, i tome ne treba ništa dodavati.

I posljednje pitanje Vama kao arhitektu Balkana, ako se smijem ponovo vratiti na to. Vi ste prošle godine također podržali ideju o promjeni granica između Kosova i Srbije. Je li to po Vašem mišljenju još uvijek moguće rješenje za normalizaciju odnosa između dviju zemalja?

Dakle, ja nisam ništa drugo uradio osim što sam rekao da ne bi trebalo odmah proglasiti zabranu razmišljanja. Ali, odmah sam jasno stavio do znanja da što god na kraju dođe kao rješenje, to može biti samo rješenje koje neće ići na račun stabilnosti, mira i sigurnosti u regiji; dakle ne bi mogla biti rješenja na račun treće strane. I o svemu o čemu se ovdje razmišlja, prerano je davati bilo kakve izjave. Jer, dogovori koji bi trebali biti sklopljeni između dviju država bit će sveobuhvatni. Pitanje sigurnosti manjina bit će centralni element, jer i danas, a tako će biti i u budućnosti, vrlo mnogo Srba živi na cijelom kosovskom teritoriju, a ne samo na određenom dijelu. Dakle, bit će tu mnogo dijelova puzzlea, za koje se nadamo da će na kraju dati jednu prelijepu sliku.

Razgovor vodila Anila Shuka