Dogovor s Iranom bi "graničio s čudom"
10. travnja 2012Uoči razgovora predstavnika pet zemalja stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Njemačke s predstavnikom Irana, sve je izvjesnije kako su gledišta potpuno različita. Ovog vikenda je u Sjedinjenim Američkim Državama boravio izraelski ministar obrane Ehud Barak kako bi svog najvažnijeg saveznika i američku javnost još jednom podsjetio na zahtjeve Izraela.
Izraelski uvjeti
On već otvoreno tvrdi kako je riječ o "vojnom atomskom programu" Irana i zato traži da ta zemlja sav uran koji je već obogatila preda nekoj zemlji "kojoj Iran može vjerovati" i iz koje će Iran dobivati uran koji mu je potreban za miroljubive projekte. Drugi zahtjev je još teži: Izraelu nije dovoljan američki zahtjev za prekidom rada, nego traži potpuno uništenje iranskog, zapadu dugo vremena nepoznatog podzemnog pogona za obogaćivanje urana do visoke koncentracije u Qomu.
I na koncu, traži da Međunarodni ured za atomsku energiju opet dobije priliku nadzirati baš svaku aktivnost u istraživanju atomske energije u Iranu. No i sam izraelski ministar je priznao da bi ga obradovalo da Iran udovolji tim zahtjevima, ali i da bi se začudio kada bi Teheran pristao na te uvjete.
Na odgovor Teherana nije trebalo dugo čekati: već ovog ponedjeljka (9.4.) je šef iranskog nuklearnog programa Fereidon Abasi Davani dao poduži intervju iranskoj televiziji gdje je ta dva zahtjeva, predaju iranskog obogaćenog urana i uništavanje pogona u Qomu nazvao "nerealnim".
"Ostatak možda opet razrijedimo"
Još jednom je ponovio kako i taj, visoko obogaćen uran koji je na pragu onoga kakav se koristi u nuklearnom oružju, tek namijenjen za istraživački reaktor u Teheranu kako bi se proizveli "medicinski izotopi" potrebni za liječenje "tisuća pacijenata u Iranu".
Abasi Davani takav uran naziva "iranskom investicijom" i kako njegova zemlja "nije zainteresirana" takav materijal, kako joj se nudi ako zaustavi vlastite pogone, primati od drugih zemalja. No dodao je i kako im 20-postotni uran treba tek u ograničenim količinama i kako će ostatak "možda čak opet razblažiti u 3,5 postotnu koncentraciju".
Iranski mediji također citiraju ministra vanjskih poslova Alija Akbara Salehija kako ta zemlja "neće prihvatiti preduvjete" i kako "postavljati uvjete znači unaprijed povlačiti zaključke, što je potpuno besmisleno". Zapravo je i među Irancima manje sklonim tamošnjem režimu, nacionali nuklearni program postao i pitanje domoljubnog ponosa, tako da se jedva može očekivati od Irana da ga potpuno prekine zato što to "traži Zapad".
Posljednji razgovori takozvane Skupine 5+1 (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska uz Njemačku) s Iranom je održan još u siječnju 2011. i prekinut je bez dogovora. Mnogi smatraju kako će slična sudbina zadesiti i sastanak koji počinje u petak u Istanbulu, mada se na službenoj stranici iranskog predsjednika Ahmadinedžada bučno najavljuje kako je Iran "spreman za pregovore" i kako je pripremio "praktične prijedloge za predstojeći sastanak", ne precizirajući o kakvim prijedlozima bi se moglo raditi.
Autor: A. Šubić (AFP, dpa)
Odg. urednik: Anto Janković