Dogovor u Bruxellesu, panika na Cipru

Brojni stanovnici Cipra pokušavali su u jutarnjim satima ove subote (16.3.) podići novac sa svojih bankovnih računa. Došlo je i do gužve pred poslovnicama banaka koje su otvorene na ovaj dan. Službenici su tvrdili kako je online-sustav na kojem rade blokiran. Nije prošlo dugo i zatvorene su poslovnice i onih banaka koje su subotom trebale biti otvorene. Sve to zbog dogovora u Bruxellesu

Tijekom protekle noći zemlje članice euro zone donijele su odluku da se u akciju spašavanja Cipra od bankrota moraju uključiti i privatni ulagači. Tako će sa svih privatnih računa na kojima se nalaze manji iznosi novca biti odbijeno 6,75 posto od ukupne svote. Vlasnici računa na kojima se nalazi preko 100.000 eura morat će se odreći gotovo desetine svog novca (9,9 posto). Gotovo trećina svih računa u ciparskim bankama je u vlasništvu osoba koje nisu ciparski državljani. Prvenstveno se radi o bogatim Britancima i Rusima.

Kako bi se izbjegao "juriš na banke", tijekom protekle noći (15.3.) zamrznuti su iznosi na računima koji odgovaraju "udjelu u spašavanju od stečaja". Ciparski radio prenosi kako svi mogu podići novac na bankomatima, ali samo do iznosa koji je "zamrznut" (dakle 6,75 ili 9,9 posto od ukupnog iznosa na računu).

Ultimatum Eurogrupe

Na ovaj način bi se trebalo da prikupiti oko 5,8 milijardi eura, izjavio je šef Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem, nakon što su ministri financija zemalja monetarne unije na rubu proljetnog samita Europske unije postigli dogovor o mjerama za spas Cipra. "Mi ne kažnjavamo Cipar", izjavio je Dijsselbloem. Ciparski ministar financija Mihalis Saris je najavio mogućnost da će se zamrznuti novac s privatnih računa možda moći pretvoriti u akcije banaka koje su pogođene krizom i zbog kojih se ove mjere i donose.

Inače, agencija dpa prenosi kako je došlo do dramatičnih scena tijekom protekle noći (15.3.) u kojoj su vođeni pregovori. Najmanje tri puta je ciparska delegacija prijetila kako će napustiti sastanak Eurogrupe. Ostale članice monetarne ubije su ovoj otočkoj državi postavile ultimatum: ili će pristati na "poseban porez" na uloge u bankama, ili će se morati vratiti svojoj staroj valuti - ciparskoj funti. Ovo je jedinstven slučaj ovakvog ultimatuma u dosadašnjoj praksi rješavanja problema u prezaduženim državama EU.

Ciparska delegacija je na kraju pristala na zahtjeve i zauzvrat dobila obećanja o pomoći EU u iznosu od 10 milijardi eura. Da se to nije dogodilo ova sredozemna država bi bila prisiljena proglasiti stečaj.

Cipar "relevantan za sustav"

Sredstva za spas Cipra su izdvojena iako ova država u ukupnom bruto-društvenom proizvodu EU sudjeluje samo sa 0,2 posto. "Cipar je sistemski relevantan za eurozonu", objasnio je europski povjerenik za zajedničku valutu Olli Rehn. To znači da bi bankrot Cipra ipak ugrozio stabilnost eurozone. Zaključke o izdvajanju pomoći za Cipar moraju potvrditi i nacionalni parlamenti pojedinih zemalja eurogrupe. U njemačkom Bundestagu bi se o tome trebalo glasati sredinom travnja.

U Bruxellesu su istakli kako je do sada jedinstvena mjera oporezivanja novca na privatnim računima bila neophodna jer je bankarski sektor u odnosu na ostatak gospodarstva na Cipru jednostavno "predimenzioniran". "Zadatak očuvanja blagostanja i stabilnosti cijelog sustava nije nam ostavio drugog izbora", ističe ciparski ministar financija Saris.

Posebno pogođeni "ruski investitori"

Inače, unutar EU-a već dugo kruže prebacivanja kako Cipar svojim visokim kamatama i niskim porezima privlači novac iz sumnjivih izvora. Vlasti u Nikoziji su to stalno odbacivale kao neosnovane tvrdnje. Sumnje su ipak opravdane, jer se pokazalo kako je Cipar drugi po veličini strani ulagač u Rusiji. Postoje oni koji sumnjaju kako ruska mafija novac iz sumnjivih poslova "pere" kroz ciparske banke, a potom ga vraća na tržište u Rusiji kao potpuno legalnu investiciju.

Ova sredozemna država je još u lipnju protekle godine uputila Europskoj uniji apel za pomoć zbog krize u bankarskom sektoru. Donedavno se govorilo kako je hitno potrebno osigurati iznos od 17,5 milijardi eura. Na sastanku eurogrupe u Bruxellesu je dogovoreno i da Cipar poveća porez za poduzeća s 10 na 12,5 posto, da privatizira dobar dio poduzetništva u državnom vlasništvu, te da se nastavi program borbe protiv pranja novca.