Dok u Siriji ginu djeca, UN šalje nove (bespomoćne) promatrače

Iz Sirije i dalje svakodnevno stižu dramatične vijesti. Ulične borbe, bombardiranja, oružani sukobi, uhićenja i mučenja i dalje se nalaze na dnevnom redu. Vijesti o posljednjem tragičnom događaju stigle su iz Hule, gradića koji se nalazi sjeverozapadno od Hormsa, u središnjoj Siriji. U raketnom i tenkovskom napadu na grad, na stambene objekte stradalo je tijekom petka i subote više od 90 osoba, među kojima najmanje i 32 djece.

Drugim riječima, plan Kofija Annana, povjerenika Ujedinjenih naroda za Siriju, kojim je još tijekom travnja dogovoreno primirje, očigledno se poštuje samo na papiru, no nikako u sirijskoj svakodnevici. Svakodnevno stižu i vijesti kako se i oporba sve više naoružava čime sukob koji je već odnio tisuće života prijeti da se još više proširi i rasplamsa. Za sada se oporba barem djelomično pridržava dogovorenog primirja, iako bi se to uskoro moglo promijeniti. Snage Slobodne sirijske vojske (FSA) ponovno su naime zatražile od UNO-a da učini sve kako bi se zaustavilo nasilje, u protivnom se više niti one neće pridržavati dogovora.

Dolazak 300 dodatnih promatrača UN-a

Posebna komisija UN-a za poštivanje ljudskih prava u ovoj najnovijoj tragediji zapravo već sada vidi početak još jačeg zaoštravanja nasilja u Siriji, usprkos nazočnosti mirovnih promatrača UN-a. Robert Mood, šef Misije u ovoj zemlji izjavio je primjerice kako se „u Huli, dogodio najstrašniji masakar od početka sukoba i prosvjeda u Siriji“. On je još sredinom svibnja zapravo bio pun optimizma rekavši kako se situacija smirila po dolasku promatrača.

Njih u Siriji trenutno ima oko 260 a trebalo bi im se pridružiti još 300. Hoće li njima uspjeti Annanov plan sprovesti u djelo, za sada je vrlo upitno. „Plan predviđa početak političkog dijaloga između vlade i oporbe, ulazak humanitarnih organizacija u zemlju, puštanje na slobodu političkih zatvorenika, slobodu kretanja za novinare kao i dozvolu za javna okupljanja, odnosno, prosvjede.

Do sada Assadova vlada nije ispunila niti jednu točku plana na kojeg je zapravo pristala“, objašnjava Corinna Hauswedell iz Međunarodnog centra za istraživanje mira u Bonnu. Prema njezinom mišljenju predsjednik Bashar al Assad stavljanjem svog potpisa na plan Kofija Annana, samo je želio dobiti na vremenu i smanjiti međunarodni pritisak na svoju vladu. „No, ukoliko doista želi prekid sukoba, Assad bi zapravo trebao ili podnijeti ostavku ili barem dio vlasti predati redovima oporbe. No, to zasigurno ne namjerava učiniti. Naprotiv, nasilje traje i dalje i to s nesmanjenom žestinom“, kaže Hauswedell.

Siriji preostaje samo - čekanje

I Rolf Muetzenich, vanjskopolitički glasnogovornik stranke socijaldemokrata SPD-a u njemačkom Bundestag-u, kaže kako ne vjeruje u Assadovu spremnost na kompromise. „Mislim da bi ponovno trebalo povećati pritisak. Želio bih kada bi Vijeće sigurnosti UN-a, pokušalo jednom rezolucijom jače djelovati na režim u Damasku“, kaže on. Međutim, mišljenja u svezi sa Sirijom su u spomenutom Vijeću vrlo podijeljena. Kina i Rusija su proteklih mjeseci već u više navrata koristile svoju moć veta kako bi se založile protiv uvođenja jačih sankcija protiv Assadova režima.

Sirijska oporba zbog toga u međuvremenu traži vojnu pomoć izvana bez donošenja rezolucije UN-a. „No, to nikako ne bi bilo dobro.S time ne bismo riješili situaciju. A trenutno ionako gotovo niti jedna zemlja ne bi pristala na ovo rješenje“, mišljenje je Muetzenicha. On dodaje kako je za sada u svakom slučaju još prerano odustati od plana Kofija Annana. „To je trenutno jedini plan kojim međunarodna zajednica barem pokušava zajedničkim snagama nešto poduzeti. Moramo pričekati kako će se situacija dalje razvijati, pogotovo nakon dolaska dodatnih 300 mirovnih promatrača“, kaže njemački političar.

No, šef promatračke misije UN-a u Siriji, Robert Mood, već sada kaže kako njihov dolazak neće ništa promijeniti ukoliko same sukobljene strane u Siriji ne budu dijalogu konačno željele dati šansu.