DORH šuti o Miroslavu Kutli
21. rujna 2010U emisiji Latinica bivša financijska direktorica Globus grupe Miroslava Kutle, Milena Šenator izjavila je, među ostalim, kako je kontroverzni poduzetnik Kutle bivšem premijeru Ivi Sanaderu isplatio 800 tisuća maraka provizije, jer mu je pomogao u dobivanju kredita od Hypo banke u vrijednosti 4 milijuna eura. Šenator je istaknula kako je Kutle financirao i nekad veoma moćnog političara Ivića Pašalića, Nevena Barača iz Dubrovačke banke, bivšeg direktora Privredne banke Zagreb Martina Katičića, vlasnika medijskog koncerna EPH-a Ninoslava Pavića i mnoge druge.
Financijska direktorica Globus grupe Miroslava Kutle, Milena Šenator još prije deset godina dala je iskaze Državnom odvjetništvu, a nedavno je ponovila svjedočenje. Na pitanje zašto je sada odlučila javno progovoriti o postojanju tzv. Kutline crne blagajne, o čemu se godinama nagađa po medijima, Šenator je kroz suze odgovorila kako se nadala da će Hrvatska biti drukčija država, država u kojoj će svi imati jednake šanse, ali je i uprla prst u one koje smatra izravno odgovornima zašto na njeno svjedočenje deset godina nema nikakve reakcije.
“Doktor Ivo Sanader više nije premijer i on ne može više djelovati kroz institucije ove vlasti. Drugi razlog je taj što očigledno Državno odvjetništvo - s obzirom da je primilo moj iskaz ili moje iskaze, jer je to trajalo više dana tijekom 2000.-te godine, a nije postupilo po njima - očigledno više neće niti postupiti“, rekla je Šenator.
Slučaj ipak nije završen, ili?!
Zamjenik državnog odvjetnika Lazo Pajić tvrdi kako taj slučaj nije završen, jer je DORH, tragajući za novcem, ustanovio kako je novac od prodaje oružja, privatizacije i prodaje društvenih stanova, vraćan u Hrvatsku putem kredita, što su dobivali pojedinci. Novac je na taj način opran, a DORH je otkrio stotinjak računa u inozemstvu, primjerice u Izraelu, Mađarskoj, Švicarskoj, Lihtenštajnu i inima. Aktualiziranje priče o Kutlinim crnim fondovima naslanja se na istragu što se u Njemačkoj i Austriji vodi o poslovanju Hypo banke, te i o plasiranju kredita u Hrvatskoj.
Zamjenik Pajić tvrdi kako se radi o projektima bivših članova uprave te koruške banke, što je DORH ranije uspio utvrditi ali nije mogao i dokazati. “Sada se i vodi formalni postupak u Austriji protiv Striedingera, za koga smo tada imali podatke da on sa okrivljenim Vladimirom Zagorcem ima tvrtku u Lihtenštajnu“, rekao je Pajić. DORH istražuje kredite koje je Hypo banka odobravala klijentima znajući da ih isti ne mogu vratiti.
Pitanja nad pitanjima
Bez obzira na sve te istrage, slučaj Kutline crne kutije ali i plasiranje kredita u Hrvatskoj, pokazuje kako je funkcionirao sustav u Hrvatskoj. No on ne bi bio izvediv na ovakav način da se nije našla banka, konkretno Hypo banka, spremna na ovakav način rada. Na kraju podsjetimo da je Miroslav Kutle pravomoćno osuđen na 2 godine i osam mjeseci zatvora zbog malverzacija u pretvorbi Gradskog podruma.
Hoće li odgovarati i ostali iz ove korupcijske hobotnice, jer kako je kazao zamjenik glavnog državnog odvjetnika, “blizu smo širem krugu osoba koje su pod sumnjom da su činile kaznena djela u Austriji i u Hrvatskoj“. ili će se sustav pokazati nemoćan pred igračima, koji su dva desetljeća stvarali Hrvatsku po svojoj mjeri?
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. urednica: Marijana Ljubičić