1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Doživotni zatvor za Karadžića

20. ožujka 2019

Međunarodni kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudilo je Radovana Karadžića na kaznu doživotnog zatvora. To je konačna presuda na koju više ne postoji mogućnost žalbe.

https://p.dw.com/p/3FMy3
Niederlande Den Haag - Radovan Karadzic vor Strafgerichtshof
Foto: Reuters/P. Dejong

Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu osudilo je ranijeg vođu bosansko-hercegovačkih Srba i jednog od osnivača Republike Srpske, radovana Karadžića na kaznu doživotnog zatvora.

S obzirom na sudjelovanje u više udruženih zločinačkih poduhvata. Prizivno vijeće smatra da je Karadžić imao ključnu ulogu u zločinima neviđenih razmjera i brutalnosti.

Karadžić je proglašen krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Žalbeno je navelo da je zatvorska kazna od 40 godina, koja je izrečena u prvostupanjskoj presudi, neadekvatna. To posebno kada ju  se usporedi s drugim presudama u Haagu i s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

Žalba na "nepošten" postupak

Bivši predsjednik RS-a i njegov pravni savjetnik Peter Robinson podnijeli su žalbu po šest točaka.

Prvi žalbeni osnov Karadžića i njegovog advokata, iznesen na više od 100 stranica, odnosio se na navode kako je postupak bio "nepošten".

Holland Den Haag - Radovan Karadzic vor Gericht
Foto: picture-alliance/AP Photo/Y. Herman

Kao razloge zbog kojih, prema njegovom mišljenju, postupak nije bio fer, Karadžić je naveo da mu nije dozvoljeno da svjedoči u narativnoj formi, da je optužnica bila neprecizna i da je posjeta mjestima masakara u Sarajevu urađena bez njegovog prisustva.

Sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu 

Žalbeno vijeće bavilo se zaključcima o dešavanjima u Sarajevu. "Žalbeno vijeće ne nalazi kvalitetne argumente u vezi sa Karadžićevom žalbom da nije namjeravao da sudjeluje u zločinima u Sarajevu", istakao je sudac. Vijeće je potvrdilo Karadžićevu namjeru da sudjeluje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovu "brojnih dokaza i izjava", rekao je sudac Joensen. U slučajevima kada je Karadžić izdao naređenja da se ne gađaju civili u Sarajevu, zaključeno je da se to dešavalo kada su bili neki pregovori ili diplomatski sastanci, te su bili politički motivirani. Karadžić nije ukazao na grešku u presudi prvostepenoog vijeća. U vezi s incidentom na Markalama 1, Žalbeno vijeće je navelo da Karadžić nije dokazao pogreške pri zaključivanju.

Odbijeni svi navodi obrane o Srebrenici 

Žalbeno vijeće je odbilo sve navode optuženog koji se tiču saznanja o ubojstvima u Srebrenici. Sudija Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore "nepodnošljivi uslovi bez nade za daljnji opstanak".  Direktiva 7 je inače osnovni dokument koji se tiče zaključaka o UZP za Srebrenicu, a kao takav je tretiran i u predmetu Popović et al, Mladić, Tolimir i sl. Žalbeno vijeće nije našlo greške u razmišljanju prvostupanjskih sudaca u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Dokazi o oslobođenju nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju da nije postojala genocidna namjera, kazao je sudija. 

Govoreći o prvoj točki žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem uklanjanja Bošnjaka i Hrvata s teritorije RS-a, sudac Joensen je rekao da tužitelji nisu dokazali da je prvostupanjsko Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine. To znači da je Vijeće  odbacilo žalbu Tužiteljstva u odnosu na ovaj dio, odnosno za genocid počinjen 1992. godine. 

Pravosnažnom presudom Karadžić je oslobođen krivice za genocid počinjen u sedam bosansko-hercegovačkih općina tijekom 1992. godine. 

zi/agencije