Društvene mreže u borbi protiv desnih ekstremista
18. prosinca 2020Gotovo 12.000 pretplatnika imalo je YouTube kanal pod nazivom "Ein Prozent" („Jedan posto"), ali sada je to završena priča. YouTube je blokirao račun samoproglašene "Patriotske mreže građana" zbog kršenja smjernica o zabrani govora mržnje. Kritike na adresu ovog njemačkog pokreta nisu nove: tzv. "Patriotska mreža građana" je u fokusu Službe za zaštitu ustavnog poretka od 2019. godine. Ova tajna služba koja djeluje unutar granica Njemačke smatra da „ovaj pokret pseudo-intelektualne teorije dopunjava i obogaćuje ksenofobičnim, nacionalističkim, rasističkim ili antisemitskim ideološkim elementima".
Anna-Lena Herkenhoff iz Mobilnog savjetovališta za borbu protiv desničarskog ekstremizma Upravnog okruga Münster također se intenzivno bavi kanalom "Jedan posto". Ona smatra da je ova platforma svojom kampanjom nastojala "umrežiti ekstremno-desničarske aktere i prikupljati novac". Ono što je posebno perfidno u vezi s njihovim pojavljivanjem na društvenim mrežama: oni su pridavali veliku važnost tome "da nemaju klasični neonacistički imidž i da ih se ne stavlja na tu razinu". Na taj način su se "učinili pristupačnijima za šire slojeve društva", rekla je Anna-Lena Herkenhoff za DW.
U jednom danu Facebook izbrisao 900 grupa
Blokiranje na YouTubeu nije trebalo biti iznenađenje za "Patriotsku mrežu građana". Prošle godine Facebook i servis za online uplate i transfere novca PayPal izbacili su pokret "Jedan posto" sa svojih platformi. Društvene mreže godinama rade na takozvanom deplatformiranju - tj. trajnom isključivanju određenih grupa sa svoje mreže. YouTube je također blokirao desnog ekstremista i repera Chrisa Aresa i tri računa Identitarnog pokreta, uključujući osobni kanal njegovog najpoznatijeg predstavnika iz Austrije Martina Sellnera. I druge društvene mreže, poput Facebooka, poduzele su rigorozne mjere protiv ekstremnih desničara - uključujući Identitarni pokret i Pegidu. Ideologija zavjere QAnon toliko se proširila 2020. godine - također uz pomoć negatora korone - da je Facebook u jednom danu izbrisao više od 900 grupa.
Kad se ekstremistima oduzme platforma za djelovanje
Ali koliko je deplatformiranje uspješno? Studija "Hate not found" ("Mržnja nije pronađena") Instituta za demokraciju i civilno društvo u Jeni, objavljena u studenome 2020., otkrila je da "deplatformiranje djeluje" jer značajno ograničava "snagu mobilizacije ljudi". "Budući da razni ključni igrači više nemaju pristup platformama, gube domet a time i važnost", kaže za DW Maik Fielitz, koji je proveo studiju zajedno s Karolin Schwarz. Drugim riječima: oni kojima je zabranjen pristup YouTubeu i Facebooku moraju se prebaciti na alternativne platforme, koje imaju znatno manju publiku. Postoji međutim opasnost da će alternativne platforme postajati sve uspješnije - posebno kontroverzni Messengerov Telegram, novi internetski kanal desnice.
Posebnost Telegrama je što se desničarski akteri do sada nisu morali bojati intervencija. Ali: "Što je platforma veća, to se više mora intervenirati ", vjeruje Fielitz. Telegram bi također u jednom trenutku mogao promijeniti svoju politiku. Ostale platforme – ako se izuzme Telegram - igraju manju ulogu jer ih njemački korisnici gotovo ne posjećuju.
Zašto blokiranje ektremističkih platformi dolazi tek sada?
Ono što upada u oči: do blokiranja neke grupe često dolazi kada broj pretplatnika dostigne određenu razinu, kao što je slučaj sa "Jedan posto". "Teško je vrlo rano blokirati ili izbrisati platforme koje se zalažu za slobodu izražavanja. Pored toga, često nije lako prepoznati mržnju kao takvu," objašnjava Fielitz. Primjer prikrivenog izbora riječi, koji se koristi na ovim platformama, je izraz "zlatnik". On asocira na govor SPD-političara Martina Schulza, koji je opisujući pogled izbjeglica na EU i njihovo vjerovanje u Europu rekao: "Ono što nam te izbjeglice donose je vrednije od zlata." Od tada se izraz "zlatnik" ili "zlato" često koristi u desničarskim krugovima kao sinonim za izbjeglice, kako bi se izbjeglo blokiranje platforme.
Pa ipak, kasno defplatormiranje predstavlja problem - jer što se kasnije donesu "odluke o blokiranju ili brisanju, to ih je teže opravdati", kaže se u studiji "Hate not found". Najkasnije tada se platforme suočavaju s optužbom da djeluju proizvoljno.
Od počinitelja do "žrtve"?
Deplatformiranje ima jasne nuspojave: "Platforme poput 'Jedan posto' odmah se proglašavaju žtrvom i tvrde da ih se obespravljuje", kaže Ana-Lenna Herkenhoff. "Za tu scenu uobičajeno je da se njeni pripadnici prikazuju žrtvama koje pokazuju otpor." Na web stranici platforme "Jedan posto"govori se kako "konzervativce i desničare treba ušutkati". Ali sada je važno "pokrenuti polugu".
U studiji "Mržnja nije pronađena" se navodi kako autori desničarskih sadržaja često znaju zamijeniti teze - tvrdeći "da je brisanje dokaz za relevantnost i ispravnost njihovih sadržaja". Ekstremno-desničarski aktivisti poput Martina Sellnera čak su se hvalili da su njihovi profili među onima koji su najviše izbrisani na internetu.
Stoga je upitno može li brisanje sadržaja zaustaviti njihovo širenje. Pokretači grupe "Jedan posto" su na svojoj stranici objavili da su ionako bili "pripremljeni" na to, kao i da će se sada prebaciti na Telegram i platformu Odiseja - i naravno poduzeti pravne mjere protiv blokiranja. U svakom slučaju, ovaj korak će otežati djelovanje takozvane "građanske inicijative": Umjesto s oko 12.000 pretplatnika na YouTubea sada se ona, na novoj platformi, mora zadovoljiti s oko 250 pratitelja.