„Državni udar" na internet u Turskoj

Zakon koji je usvojen na prijedlog stranke AKP, čiji je predsjedavaći turski premijer Erdogan, obavezuje internet providere na pohranu podataka o korisnicima na dvije godine. To su objavili turski mediji. Osim toga turske vlasti, nakon stupanja na snagu ovog zakona, imaju pravo od providera tražiti podatke o korisnicima interneta.

Ovaj novi zakon o ograničavanju prava u internetu je veoma sporan. Odluka u Parlamentu pala je nakon žestoke rasprave koja je trajala nekoliko sati. Erdoanova konzervativno-islamska Stranka pravde i razvoja (AKP) raspolaže s većinom u Parlamentu, odnosno s 319 od ukupno 550 poslaničkih mandata.

Vlada donošenje zakona kojim se uskraćuju prava korisnika interneta obrazlaže tvrdnjom da novi zakon doprinosi boljoj zaštiti prava korisnika interneta. Jedan poslanik AKP-a čak je rekao da ovaj zakon omogućava zaštitu obitelji, djece i mladih od sadržaja koji se odnose na uživanje opojnih droga, seksualno zlostavljanje i samoubojstva.

Ograničavanje sloboda

Oporba je međutim istakla da zakon turskoj vladi daje pravo na proizvoljno odlučivanje o cenzuri i blokadi odnosno zatvaranju neke stranice. Erdogan ovim zakonom samo želi spriječiti kritike upućene njegovoj vladi i na taj način onemogući rad internet-stranice, s koje dolaze ove kritike. Zastupnik Altan Tan iz prokurdske Stranke za mir i demokraciju (BDP) kaže da ove mjere imaju za posljedicu ograničavanje slobode. Hasan Öreniz iz oporbene stranke CHP optužio je čak vladu za "fašizam".

Kritika stiže i iz inozemstva. OSCE je upozorio da nova prava vlasti zaduženih za telekomunikaciju vode tome da se informacije korisnika interneta sakupljaju i sortiraju bez ikakvih pravnih ograničenja kao i da korisnici ne znaju kada i kako se to događa. Iz organizacije "Reporteri bez granica" je priopćeno da je jedini cilj zakona "pojačana web-cenzura kao i kontrola interneta i cenzura od strane turske vlade".

Zamjenik turskog premijera Bülent Arinc odbacio je ove kritike i naglasio da zakon ne predstavlja cenzuru interneta. "Kod nas ima više sloboda nego u puno drugih zemalja svijeta, mi imamo slobodu novinarstva", naglasio je Arinc. Zakon bi, da bi stupio na snagu, morao potpisati turski predsjednik Abdullah Güll.

Do sada bio obavezan sudski nalog

I do sada se u Turskoj događalo blokiranje neželjene internet stranice, koje su Erdoganovi protivnici koristili kao način komunikacije. No, za to je morao postojati sudski nalog, koji po novom zakonu nije potreban. U prošlosti je u Turskoj bila blokirana blogerska platforma Wordpress kao i video portali Daily Motion i Vimeo. Youtube je do 2010. godine bio blokiran čak dvije godine. Za vrijeme prosvjeda na trgu Gezi u Istanbulu, Erdogan je oštro kritizirao Twitter, koji su koristili njegovi protivnici.

Google je Tursku, u svom izvješću od prosinca, stavio na istu razinu s Kinom, kada je riječ o cenzuri interneta. Kina, kao što je poznato, zbog svojih drastičnih mjera, izložena je kritikama iz cijelog svijeta.

Novi zakon je jedna od niza mjera Erdoganove vlade protiv kritičara. Tursku trenutno potresa korupcijski skandal, koji je i osobno turskog premijera Erdogana stavio pod veliki pritisak. Sredinom prosinca, pravosudni organi su dali naloge za uhićenje niza menadžera i političara iz bliskog Erdoganovog i vladinog okruženja. Optuženi su za umiješanost u rašireni lanac korupcije. Erdogan ovaj skandal vidi kao urotu protiv njegove vlade. Stoga je stotine turskih policijskih službenika i državnih tužitelja smijenjeno ili premješteno na neko drugo radno mjesto.