Državni udar "na rumunjski način"

Sve je manje europskih zemalja u kojima predsjednik ima značajnije izvršne ovlasti u svakodnevnoj politici. Osobito zemlje koje su i nakon pada socijalizma uočile opasnost da samo jedna osoba, predsjednik zemlje, odlučuje o gotovo svim pitanjima u državi, nastoje ograničiti ulogu predsjednika sve do funkcije koja bi trebala obavljati tek protokolarne dužnosti "prvog čovjeka" u državi.

No rumunjski predsjednik Traian Basescu nipošto nije htio biti tek "fikus" na političkoj pozornici svoje domovine. Prema tamošnjem Ustavu, rumunjski predsjednik je nadležan za vanjsku politiku i obranu zemlje i tek predlaže imenovanje premijera zemlje. Ali Basescu je već na početku svog predsjedavanja najavio kako želi biti "aktivan predsjednik", podsjeća njemačka politologinja Anneli Ute Gabany i dodaje kako se tako neminovno dogodio sukob između predsjednika i premijera.

"Neće tako ići"

Basescu je doista aktivno sudjelovao i u formiranju oštre politike štednje bivše konzervativne, liberalno-demokratske vlade Rumunjske. Makar je i to jedan od razloga zašto je konzervativna stranka izgubila na parlamentarnim izborima, Basescu se i dalje zalaže za štednju obzirom da je baš zbog toga i Rumunjska lakše prolazi kroz trenutnu krizu.

No nova vlada lijevog centra premijera Victora Ponte ne želi više trpjeti uplitanje predsjednika u politički život zemlje. Premijer je tako optužio Basescua kako je "prigrabio ovlasti izvršne vlasti, uplitao se u pravosuđe, nije poštivao načelo nadstranačkog predstavljanja zemlje i pokušao uvesti predsjednički sustav u zemlji".

Zahvaljujući uvjerljivoj većini u oba doma parlamenta, prošlog petka (6.7.) je 256 zastupnika i senatora glasovalo za suspenziju predsjednika Basescua. Protiv je glasovalo 114 zastupnika. Funkciju predsjednika privremeno preuzima predsjednik Senata, Crin Antonescu a o konačnoj smjeni predsjednika će odlučiti građani Rumunjske na referendumu 29. srpnja.

"Prljava igra" - na obje strane!

No Bruxelles i mnogi političari Europe su zabrinuti jer u toj bitki u Rumunjskoj zapravo obje strane vuku i "prljave" poteze. Tako je upravo vlada dekretom zabranila Ustavnom sudu da ospori suspenziju predsjednika zemlje, a i referendum je "pripremila" novim zakonom u kojem više nije potrebno da polovica biračkog tijela Rumunjske glasuje protiv predsjednika, nego će biti dovoljna polovica onih koji će glasovati.

Isto tako, dekretom je preuzela i nadležnost nad službenim glasnikom zemlje koji objavljuje zakonske spise, a koliko god da vladajuća stranka optužuje Basescua da utječe na pravosuđe, tako baš Pontini stranački kolege objavljuju kako vlada mora "preuzeti" i sudstvo u kojem navodno ima "previše" sudaca naklonjenih Basescuu. Jer suspenzija omogućava vladi da poništi i imenovanja koje je potpisao Traian Basescu.

"Nije mi žao osobe, ali opasno je što se dešava!"

Baš takvo kršenje načela podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku je i njemačkog ministra vanjskih poslova Westerwellea navela da Rumunjsku optuži za "ozbiljno kršenje vrijednosnog sustava Europske unije" i da "otvara pitanje, da li je Rumunjska sposobna učiniti posljednje korake prema "potpunoj integraciji u EU."

No u Europi isto tako nemaju previše iluzija niti o osobi suspendiranog predsjednika Basescua. Tako je i europski zastupnik Hannes Swoboda podsjetio kako je on godinama kršio svoje ovlasti - i kako su svi šutjeli. Peter Mario Kreuter s Instituta za istoönu i jugoistoönu Europu iz Regensburga pak sažima: "Traian Basescu je sve prije nego dobar demokrat. On je u najmanju ruku isto tako korumpiran kao oni protiv kojih se on navodno bori." Utoliko on smatra: "Kad je riječ o osobi Basescua, tu mi doista ništa nije žao. Ali način i postupak kako se ovo dešava, to doista izaziva zabrinutost."