Hrvatska: dvije trećine umirovljenika ispod praga siromaštva

„Da mi sin ne pomaže, ja bih s mojom penzijom platila režije, kupila nešto sitno u apoteci, malo brašna i jaja" , kaže za DW Lea Dumančić, umirovljenica iz Pule čija mjesečna mirovina iznosi svega 240 eura. Ona je u invalidskoj mirovini i spada u onaj široki krug hrvatskih umirovljenika koji su zbog preniskih primanja u zoni siromaštva.

Piše se o mirovinama, ali nigdje se ne spominju penzioneri koji primaju invalidske mirovine, kaže ona i pita: “Zar će nas eutanazirati?“

„Ako si u invalidskoj mirovini i neka komisija ti je to odobrila, bilo bi u redu da primamo i invalidninu“, kaže ova umirovljenica koja od Grada Pule svaka tri mjeseca dobije pomoć od 77 eura. Ako smo, veli, ušli u Europsku uniju i imamo cijene veće nego u Uniji, „neka se izjednače plaće i penzije".

„Ubija me što bih zbog svog zdravstvenog stanja u apoteci svaki mjesec trebala na vitamine i minerale potrošiti 500 kuna. Otkud mi taj novac?", pita. Mala primanja uzela su danak: ona se sve manje druži s ljudima jer nije u mogućnosti uzvratiti im plaćenu kavu ili neku drugu uslugu. Smatra da je 500 eura minimum od kojeg bi netko mogao preživjeti.

„Ne mogu svi imati iste mirovine, ali vaučere za apoteku, lijekove, da je volje, moglo bi se naći“, smatra naša sugovornica. Njoj najavljeno povećanje mirovine za 8,42 posto od rujna puno ne znači.

Kao da psu baciš kost

Nakon četiri desetljeća rada u jednom bolničkom laboratoriju u Hrvatskoj gospođa Štefica otišla je u mirovinu koja iznosi 440 eura. Nakon plaćanja režija za svaki joj dan ostaje jedva 10 eura 'za život'. „Ne sjećam se kad sam zadnji put kupila biftek“, kaže naša sugovornica. Kad je potrebno, pomažu joj djeca, a pomoć joj je potrebna stalno. Njoj je posljednje usklađenje mirovina od 8,42 posto donijelo ravno 36 eura, za razliku od umirovljenih saborskih zastupnika čija primanja rastu za više od 130 eura, iako potrošačka košarica svima poskupljuje za isti iznos, a ne postotak. Za najavljenu 13. mirovinu Štefica kaže da je to „kao da baciš psu kost pa mu kažeš – hajde sad malo šuti!"

To su dva primjera kako danas u Hrvatskoj živi velik broj umirovljenika. Iako je svako povećanje ionako malih penzija, pa i spomenutih 8,42 posto, koje se primjenjuje od rujna, dobrodošlo, u političkoj platformi Umirovljenici zajedno nisu zadovoljni. Kažu da se time trebao anulirati negativan učinak inflacije, odnosno enorman rast cijena, posebno kućnih potrepština (košarica).

„S obzirom na prijašnje nepravde kojima su najviše oštećeni oni s malim mirovinama, smatrali smo da ovo usklađenje treba biti za sve u istom nominalnom iznosu, a ne u istom postotku. Ako je svima kruh s jednog poskupio na dva eura, onda je pošteno pomaganje svima samo na način da su svi dobili po 1 euro, a ne isti postotak jer će oni s mirovinama od 1.500 eura dobiti nominalno tri puta više od onoga s mirovinom od 500 eura, a u oba slučaja je 'kruh' poskupio za isti iznos", objašnjava Milivoj Špika, koordinator za medije platforme Umirovljenici zajedno.

Omjer umirovljenika i zaposlenih 1:1,3

Omjer umirovljenika i zaposlenih u Hrvatskoj je praktički izjednačen: na 1,2 milijuna umirovljenika je 1,6 milijuna zaposlenih, dakle 1 prema 1,3. Velika većina njih već sada živi vrlo loše. Špika upozorava da više od dvije trećine, odnosno 800.000 umirovljenika, prima mirovinu koja je praktično ispod linije siromaštva, dok je prosječna mirovina malo veća od 410 eura.

„Kako se od 1999. mijenjao i način izračuna mirovina koji se do tada bazirao na primanjima iz 10 povoljnijih godina, radi čega je prosječna mirovina bila na oko 70 posto prosječne plaće, tako je sada novom formulom koja uzima u obzir primanja tijekom cijelog radnog vijeka uz nizak AVM (aktualna vrijednost mirovine za godinu radnog staža) prosječna mirovina dovedena na oko 36 posto prosječne plaće (koja je u Hrvatskoj u srpnju iznosila 1.141 euro neto, op. a.)“, podsjeća Špika.

„Uz izrazito nizak AVM", nastavlja on, „na male mirovine je utjecala i velika penalizacija za prijevremeno umirovljenje koja je varirala od oko 6 posto pa sve do 20 posto (za četiri godine), uz činjenicu da penalizacija traje doživotno bez obzira što prijevremeno umirovljene osobe imaju u prosjeku 4,5 godina dulji radni staž (36 godina) od osoba koje su umirovljene s navršenih 65 godina i prosječnim stažem od 31,5 godine."

Friziranje i zamagljivanje

U ovoj političkoj platformi predlažu novi izračun za osnovicu mirovine na bazi 75 – 80 posto neto plaće u 10 najboljih godina, uz 41 godinu straža i 60-65 godina života, što je vrlo blizu načinu izračuna koji se provodio do 1999. godine. Predlažu i određivanje AVM-a (minimalne vrijednosti mirovine za svaku godinu radnog staža) od 17 eura, kojim bi se određivala najmanja moguća mirovina za 41 godinu staža, odnosno 60-65 godina života. Također traže da mirovina za 30 godina staža ne može biti ispod linije siromaštva (oko 500 eura), što, tvrde, trenutno muči više od 750 tisuća umirovljenika.

„Naš prijedlog je težak oko 2 milijarde eura i moguće ga je u cijelosti provesti odmah, posebno radi enormno dobrog punjenja proračuna. Da bi se smanjila razlika između uplata mirovinskog doprinosa u odnosu na ukupne isplate Vladi predlažemo niz mjera: da se žurno ukine Zakon o minimalnoj plaći i uvede minimalna bruto cijena satnice rada koja je u Hrvatskoj 12 eura i više je od tri puta manja od prosjeka EU-a, a skoro dvostruko manja od one u Slovenije, gdje je prosječna satnica 23 eura. Ovim prijedlogom se sprječava da npr. medicinska sestra, IT stručnjak ili inženjer imaju prijavljenu istu odnosno minimalnu plaću temeljem čega poslodavci nerijetko uplaćuju i minimalne doprinose", kaže Špika. Od Vlade još nisu dobili odgovor.

Divljanju cijena u ovoj platformi namjeravaju donekle stati na kraj aplikacijom koja je, kažu, u primjeni od konca rujna, a putem koje se mogu pratiti cijene u trgovačkim lancima, i ne samo njima, pa potrošači mogu odabrati najpovoljniju „košaricu“.

Lučo Pavletić, predsjednik pulskog Sindikata umirovljenika, za DW kaže da se udio mirovine u prosječnoj plaći konstantno smanjivao i danas iznosi spomenutih 35 do 36 posto. „To je u Europskoj uniji na samome dnu, a sve ovo drugo je friziranje, uljepšavanje, skretanje. Povećali smo ovo, dali ono, dali dodatak, 13. ili 14. ili 15. mirovinu…Sve je to irelevantno ako i dalje mirovina bude na 35-36 posto prosječne plaće. Ljudi o tim temama govore iz raznih interesa: govori se o detalju, a zaboravlja cjelina. Vidi, dobili su povećanje, a što znači to povećanje u odnosu na ono što je bilo? Ništa. Svako povećanje je dobrodošlo, ali budući da ono ne prati inflaciju, onda je to samo zamagljivanje", zaključuje Lučo Pavletić.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu