Džihadisti u Crnoj Gori i dalje na radaru

Pad posljednjeg uporišta Islamske države u Siriji otvorio je mnoga pitanja uključujući i sudbinu stranih boraca koji su se prethodnih godina pridružili IS-u. Značajan broj njih stigao je tamo s Balkana, a "virus radikalizma" zahvatio je i Crnu Goru. U prethodnih šest godina, šestoro crnogorskih građana poginulo je na ratištu u Siriji, a još devetoro, uključujući i dvoje djece, nalazi se na područjima gdje se kriju pripadnici razbijene Islamske države. Ukupno je do kraja prošle godine u Siriju otišlo 23 crnogorskih građana i to 18 muškaraca i pet žena, koji su sa sobom poveli troje djece. Sigurnosne službe, međutim, nisu registrirale odlaske još od kraja 2015. godine.

"U odnosu na druge zemlje regije Crna Gora je najmanje pogođena ovom pojavom, ali puno radi u dijelu prevencije, deradikalizacije, reintegracije, resocijalizacije, praćenja i represije", kaže za DW Dragan Pejanović, nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma.

Korijeni radikalizma

Anđelija Kovačević-Lučić iz nevladine organizacije Forum MNE koja se bavi prevencijom nasilnog ekstremizma kaže da, iako se smatra da u regiji Zapadnog Balkana Crna Gora spada u grupu manje ugroženih zemalja, nije zanemariva brojka od 23 borca u Siriji i pet koliko je otišlo u istočnu Ukrajinu.

"Izostanak pravovremene reakcije i interesa javnosti kao i nadležnih institucija na početku rezultirao je malim brojem dostupnih istraživanja koja se bave pokretačima radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu u Crnoj Gori", kaže ona za DW.

Kao ni u drugim državama, ni u Crnoj Gori ne postoji jedinstven profil radikalizirane osobe i uglavnom je riječ o kombinaciji više čimbenika. Kovačević-Lučić objašnjava da njihove analize ukazuju da je jedan od njih loš socijalni položaj odnosno osjećaj nezadovoljstva i frustracije uslijed neispunjenih društvenih i ekonomskih potreba.

"Nerijetko je riječ o situacijama u kojima je osoba nezaposlena, nema primanja ili živi od socijalnih davanja, ne vidi perspektivu u svojoj zemlji i osjeća se kao da su joj sva vrata zatvorena. Ove osobe spas iz nezavidne situacije pronalaze na različite načine – kroz prekomjernu posvećenost vjeri ili slaganje s autoritativnim liderima", dodaje ona.

Pejanović navodi da je, po njihovim podacima, najveći broj slučajeva odlaska na strana ratišta bio vjerski motiviran. No i on potvrđuje da nema jedinstvenog čimbenika koji dovodi do radikalizacije i ekstremnog nasilja pojedinca.

Kovačević-Lučić ukazuje da su najranjivija grupa mladi jer je najveći broj boraca u trenutku odlaska imao manje od trideset godina. Uzroci su slični i kada je u pitanju čitava regija. "Korijeni nasilnog ekstremizma i terorizma nalaze se u političkom nezadovoljstvu, otuđenju, osjećaju nepravde i nemoći", ističe Kovačević-Lučić.

Službe prate povratnike

U međuvremenu se od stranih boraca koji su ratovali u Siriji desetoro njih vratilo u Crnu Goru. Pejanović kaže da su povratnici iz Sirije pristupili mirnoj integraciji i trenutno ne predstavljaju sigurnosnu prijetnju.

"Međutim, s obzirom da su pojedini nastavili održavati veze i kontakte s istomišljenicima u Crnoj Gori i regiji, uključujući i one crnogorske državljane koji su se nalazili u Siriji, oni su i dalje pod nadzorom sigurnosnih službi", objašnjava Pejanović.

Kovačević-Lučić kaže da Forum MNE do sada nije imao direktan kontakt s nekim od boraca koji su se vratili. "Njihove obitelji uglavnom nerado govore o tome i ističu da samo žele nastaviti dalje."

Od deset povratnika jedan je završio u zatvoru jer je Crna Gora u međuvremenu uvela kazneno djelo "sudjelovanja u stranim oružanim formacijama". Ovisno o težini počinjenog djela, kazne se kreću od šest mjeseci do pet godina zatvora. Hamid Beharović dobio je najmanju kaznu nakon što se vratio u Crnu Goru, a zbog sudjelovanja u ratu u istočnoj Ukrajini na šest mjeseci osuđen je i Marko Barović.

"Obojica su odslužili kazne zatvora. Za njih je, tijekom boravka u zatvoru, kreiran individualni program koji je prilagođen njihovoj ličnosti i faktorima rizika", kaže Pejanović. Ostali povratnici iz Sirije nisu procesuirani jer su krenuli na sirijsko ratište i vratili se u Crnu Goru prije uvođenja ovog kaznenog djela. Još jedan crnogorski ratnik iz Sirije u pritvoru je u Turskoj.

Što s preostalim borcima?

Još devetoro crnogorskih državljana, među kojima dvoje djece, i dalje je u redovima IS-a. Sudbina većine njih, u slučaju povratka, je jasna. "Svi za koje postoji sumnja da su počinili kazneno djelo sudjelovanja u stranim oružanim formacijama bit će uhićeni i procesuirani", kaže Pejanović.

Pejanović dodaje da je Crna Gora jedina država regije koja ima Nacionalnu platformu za borbu protiv ekstremizma: "Platforma je okupila predstavnike Vlade, političkih stranaka, vjerskih zajednica, civilnog društva, akademske zajednice i medija iz cijele Crne Gore s ciljem povećanja svijesti o ključnoj ulozi svih aktera u društvu u sprječavanju i borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije."

Kovačević-Lučić kaže da je prije nekoliko godina bila evidentna loša koordinacija i nejasno definirana odgovornost institucija, ali da su se stvari popravile. "Ipak, do sada su u fokusu više bile aktivnosti sigurnosnih i pravosudnih organa", kaže naša sugovornica i poručuje da je potrebno više programa koji su direktno usmjereni na pojedince kako bi se spriječila njihova radikalizacija.